Enes Ferizović godinama je bio na dijalizi, a zahvaljući transplantaciji bubrega 2018. godine zakoračio je u novi život.
"U EU sve te zemlje imaju razvijene zdravstvene sisteme, donorske kartice u punom kapacitetu, a Crna Gora to nema. Ja sam se pitao zbog čega je to tako. Narod u Crnoj Gori su vjerujući ljudi, mislio sam da se to kosi sa vjerom. Raspitam se malo, vidim sve te vjere podržavaju. Dolazim do zaključka, taj zaključak je nedovoljno razvijena svijest crnogorskog društva", kazao je Ferizović.
Podaci pokazuju da u Crnoj Gori 99 pacijenata, uključujući osmoro djece, čeka na transplantaciju organa a raste i broj bubrežnih pacijenata.
"Samo za posljednjih 14 godina broj bolesnika na hroničnom programu dijalize povećao se za dramatičnih 35 procenata, a isto tako registrujemo I porast broja bolesnika sa presađenim bubregom za 25 odsto", ističe Elvir Mučić, direktor Klinike za nefrologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Stoga su nadležni pokrenuli kampanju "Potpis za život", o podizanju svijesti o donorstvu organa. Čelnici zdravstvenog sistema pozvali su građane da potpišu donorske kartice čime bi se, u slučaju smrti, njihovi organi mogli donirati onima kojima su potrebni, putem transplantacije.
"U februaru nastavljen transplantacioni program bubrega sa živog donora i otpočet program transplantacije matičnih ćelija. Kraj jednog života može da omogući nekom novi početak, a taj novi početak može biti život i za 7 pacijenata", ukazao je Aleksandar Radović, direktor KCCG.
"Život je dar, a darivanje života najveći izraz ljudskosti", dodao je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Donorske kartice pokušavaju se afirmisati u Crnoj Gori već godinama, ali nije saopšteno koliko ih je građana do sada potpisalo. Ipak, Šimun i Radović dali su lični primjer – i opredijelili se za ovaj humani korak. Humani, dakle, možemo biti čak i nakon smrti, a od toga nas dijeli potpis na donorskoj kartici.
Bonus video:
