Infarkt miokarda ne mora izgledati kao scena iz filma, kaže dr Milovan Kalezić, kardiolog Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Iako su najpoznatiji simptomi – bol u grudima koji se širi ka vratu, vilici, leđima, ramenima – i dalje najčešći, mnogi pacijenti doživljavaju atipične, "tihe" simptome. To su: umor, znojenje, mučnina, nelagodnost, bol u podlakticama ili trbuhu, čak i blagi bol u vratu.
"Anginozni bol ima hiljadu lica, a mi svakog dana upoznajemo neko novo", istakao je Kalezić gostujući u Bojama jutra na Televiziji Vijesti.
Infarkt se može razvijati danima – i bez bola
Infarkt se ne mora desiti naglo. Može nastajati postepeno, kroz suženje koronarnih arterija koje vremenom dovedu do ozbiljne blokade i oštećenja srčanog mišića. Srce šalje signale – bol u grudima prilikom penjanja uz stepenice, nelagodnost koja brzo prolazi – ali se ti znaci često ignorišu.
Posebno su rizične osobe koje boluju od dijabetesa.
"Dijabetičari mogu preležati infarkt a da to i ne znaju, jer šećerna bolest oštećuje nerve koji prenose signale bola", upozorava Kalezić.
Mladi sve češće doživljavaju infarkt
Jedan od zabrinjavajućih trendova jeste sve češća pojava infarkta kod mladih.
Na kardiologiji KCCG sve češće se hospitalizuju pacijenti u 20-im i 30-im godinama.
Glavni razlozi, prema riječima Kalezića, su genetska predispozicija, ali i moderni stil života – fizička neaktivnost, pušenje, stres, brza hrana, energetski napici i upotreba narkotika.
"Imamo mlade ljude bez vidljivih faktora rizika, ali kad se urade dodatne analize – ispostavi se da su u pitanju narkotici ili energetski napici, koji izazivaju spazam arterija i mogu biti fatalni", objašnjava Kalezić.
Pet ključnih faktora rizika – jedan ne možemo promijeniti
Postoji pet osnovnih faktora rizika za infarkt miokarda:
Genetska predispozicija
Visok krvni pritisak
Šećerna bolest
Povišene masnoće u krvi
Pušenje
"Genetiku ne možemo promijeniti, ali sve ostalo možemo i moramo kontrolisati – agresivno ako treba", poručuje Kalezić, naglašavajući važnost zdravih životnih navika.
Stil života – glavni saveznik ili neprijatelj srca
Savremeni način života, uz premalo kretanja i previše stresa, ima razorne posljedice po zdravlje. Srce, iako u početku uspijeva da se nosi sa opterećenjima, s vremenom počinje da popušta. Pušenje, gojaznost, brza hrana i hronični stres stvaraju idealne uslove za razvoj srčanih bolesti.
"Možemo se prevesti iz tačke A u tačku B, ali to ne znači da bi trebalo. Hodanje je lijek", kaže Kalezić i šaljivo dodaje da bi gužve u saobraćaju mogle konačno natjerati građane da se više kreću.
Prevencija je ključ
Na kraju, doktor poručuje da je najbolji lijek – preventiva. Redovni pregledi, posebno kod osoba sa genetskom predispozicijom, zdrave navike, fizička aktivnost i kontrola faktora rizika mogu značajno smanjiti šansu za srčani udar.
"Ako se već nalazite u automobilu bez kočnica, bez ulja i sa lošim motorom – nesreća je vrlo vjerovatna. Ali ako sve držite pod kontrolom, šanse za bezbjedno putovanje kroz život su mnogo veće", zaključuje Kalezić.
Bonus video:
