U svijetu u kojem sve više vremena provodimo ispred ekrana – telefona, računara, televizora – sve češće osjećamo umor, pad koncentracije i promjene raspoloženja. Da li su naši mozgovi pod opsadom digitalnog života? I kako da pronađemo ravnotežu?
O ovim pitanjima razgovarali smo sa Sanjom Gluščević, neurološkinjom, koja nas je upozorila na tihe, ali ozbiljne posljedice prekomjerne izloženosti ekranima.
"Mozak jeste savršen, ali nije neuništiv. Kada ne dobija dovoljno odmora, kad je stalno preopterećen informacijama – on 'gori', i to nam šalje kroz simptome koje često ignorišemo", kaže dr Gluščević.
Ekrani utiču na mozak dublje nego što mislimo
Naš mozak je prirodno podešen da prima informacije preko čula – vida, sluha, dodira. Međutim, savremena tehnologija nas svakodnevno bombarduje velikim brojem (često nepotrebnih) informacija. To dovodi do tzv. digitalnog zamora, koji se ispoljava kao:
- glavobolja
- suv, umoran pogled
- napetost u vratu i ramenima
- pad koncentracije i memorije
- nervoza, anksioznost, nesanica
"Odrasli često ne povezuju ove simptome s ekranima. Umor koji nema jasno fizičko objašnjenje često je prvi znak da je mozak preopterećen", objašnjava doktorka.
Mozak djece je još ranjiviji
Poseban akcenat dr Gluščević stavlja na djecu i adolescente:
"Mozak djece i tinejdžera je u fazi najintenzivnijeg razvoja. Svaka prekomjerna izloženost ekranima može trajno promijeniti način funkcionisanja moždanih veza."
Prije pandemije, djeca do 12 godina provodila su prosječno 3,4 sata dnevno ispred ekrana. Danas je to vrijeme udvostručeno.
Kod mladih, to dovodi do poremećaja pažnje, problema sa pamćenjem, emotivne nestabilnosti i poremećaja spavanja. U rizičnoj zoni su čak i kapaciteti za dugoročno učenje i socijalna povezanost.
Digitalna zavisnost je stvarna
"Naš mozak ne pravi razliku između dopamina koji dobija putem droge i onog koji dobije kada osvježimo Instagram", kaže doktorka.
Telefon je postao zamjena za odmor, dosadu, socijalnu interakciju. A to, prema riječima neurologškinje, nije bezopasno – prekomjerna upotreba tehnologije direktno se povezuje sa anksioznošću, depresijom i sve većom emocionalnom izolacijom.
Savjeti za digitalnu higijenu
Doktorka Gluščević ne poziva na "bijeg u šumu", već na pametnu upotrebu pametnih uređaja. Evo nekoliko ključnih preporuka:
Telefon ne bi smio biti prvo što gledamo ujutro. Dajte sebi 5-10 minuta bez ekrana – za kafu, muziku, tišinu.
Dva sata prije spavanja – bez ekrana! Plavo svjetlo ometa lučenje melatonina i remeti san.
Uveče po dolasku s posla, pokušajte "ugasiti" ekran barem na sat vremena. Izađite u šetnju, razgovarajte sa ukućanima.
Telefon ne mora biti stalno pored vas u kafiću, restoranu, šetnji. Ako ste s prijateljima – budite zaista s njima.
Vikendom pokušajte svjesno smanjiti vrijeme provedeno online.
"Tehnologija treba da radi za nas, a ne protiv nas. Ako smo je mi stvorili, dužni smo da je koristimo mudro", poručuje dr Gluščević.
Ne čekajte da mozak kaže "ne mogu više"
Zamaranje bez fizičkog razloga, zaboravnost, pad pažnje i osjećaj da "ne znamo šta nam je" – sve su to znaci da je vrijeme za digitalni detoks. Nema zdravog mozga bez kvalitetnog sna, bez tišine i bez vremena u kojem nismo online.
Bonus video:
