Zatvaranje Poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene, među najskupljim je i najzahtjevnijim u pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom. Procjene govore da će koštati gotovo milijardu i po eura.
"Zatvaraće se poglavlje iz državnog budžeta, iz budžeta lokalnih samouprava i kreditnih zaduženja, ali i iz fondova. Trenutno su operativna tri IP-a. Tu je nekih 63 miliona dostupno Crnoj Gori, a sa Svjetskom bankom smo u finalizaciji projekta od nekih 48 miliona. A imate li negdje detaljno koliko će iz državnog budžeta biti potrebno da se izdvoji novca? Za sada nemamo procjenu", kaže Nenad Vitomirović, državni sekretar Ministarstva ekologije.
Međutim, stručna javnost upozorava da i dalje ne postoji jasan finansijski plan ni precizna procjena troškova zatvaranja ovog poglavlja.
“Posljednje procene koje se tiču toga koliko će koštati poglavlje 27 za Crnu Goru su rađene još 2015. godine. A u međuvremenu je donijet niz drugih propisa, obaveze su dodatno nametnute s strane Evropske unije", ističe Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene.
Iz Ministarstva ekologije poručuju da će sve što je neophodno za ulazak u EU biti završeno do kraja 2026. godine, dok će dio obaveza biti realizovan nakon ulaska – kroz prelazni period.
"Evropska unija je svjesna da toliko obimni infrastrukturni projekti koji su potrebni za zatvaranje Poglavlja 27 ne mogu za godinu dana da se naprave", uvjerava Vitomirović.
U okviru Poglavlja 27 predviđeno je osam mjerila. Za sada je privremeno zatvoreno samo jedno.
"Trenutno 53 procenta svih obaveza smo ispunili, a podoblast civilna zaštita u mjerilu 6 je jedina privremeno zatvorena. Razlog kašnjenja jeste nedovoljna posvećenost i manjak rada u prethodnom periodu", objašnjava državni sekretar.
Upravljanje otpadnim vodama i otpadom ostaje jedan od najvećih izazova. Planom upravljanja otpadnim komunalnim vodama do 2035. godine predviđena je izgradnja oko 885 kilometara kanalizacione mreže i 21 postrojenja za preradu. A na terenu postoje i stotine neuređenih odlagališta smeća.
"Jako sporo sve to ide, evo mi kao Glavni grad Podgorica, grad buduće države članice Evropske unije, na današnji dan nemamo savremeno postrojenje. Postojeće postrojenje je projektovano na 60.000 stanovnika, što je tri puta manje u odnosu na sadašnjih stanovnika u Glavnom gradu što se tiče otpada, mi imamo deponiju regionalnu ovdje u Podgorici, ali je sjever nepokriven jednim regionalnim centrom za upravljanje otpadom i to je nešto što je jako opterećuje našu državu", ukazuje Vojinović.
Da bi vrata Evropske unije ostala otvorena, a 2028 izgledala kao dostižan cilj za članstvo, potrebna su ozbiljna ulaganja, jasni planovi i odlučnija posvećenost realizaciji obaveza iz Poglavlja 27. Crnoj Gori, kao prvoj ekološkoj državi na svijetu, to ne bi trebalo da bude problem. Makar se nadamo.
Bonus video:
