r

Ćetković: Nismo mi veliki trgovinski lanci, tražimo samo mogućnost da radimo nedjeljom tokom ljeta

"Država kada poveća akcize, kao što je bio slučaj sa vinima ili gaziranim pićima, sve to na kraju plaća krajnji kupac", kaže Željko Ćetković iz Udruženja malih prehrambenih trgovina i dodaje da su osnovne namirnice poput ulja, brašna i šećera ostale dostupne građanima jer imaju ograničene marže

6313 pregleda 6 komentar(a)
Ćetković, Foto: Screenshot/TV Vijesti
Ćetković, Foto: Screenshot/TV Vijesti

Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u malim trgovinama u Budvi u odnosu na prošlu godinu zabilježile su blago povećanje – u prosjeku 10 do 20 centi.

Željko Ćetković iz Udruženja malih prehrambenih trgovina je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti objasnio da razlika u cijeni često zavisi od lokacije, kao i da porezi i državne akcize direktno utiču na konačnu cijenu proizvoda.

"Država kada poveća akcize, kao što je bio slučaj sa vinima ili gaziranim pićima, sve to na kraju plaća krajnji kupac", kaže Ćetković i dodaje da su osnovne namirnice poput ulja, brašna i šećera ostale dostupne građanima jer imaju ograničene marže.

Turistički artikli u fokusu

U toku ljetne sezone, najtraženiji proizvodi su oni "za plažu": hladna pića, sladoledi, peciva, krofne i voće – i to u manjim količinama zbog visokih temperatura. Kupovna moć turista i lokalnog stanovništva, prema riječima Ćetkovića, ostala je slična prošlogodišnjoj.

"Ne kupuje se više na veliko kao ranije. Porodične nabavke u velikim količinama su stvar prošlosti. Danas se kupuje skromnije, uglavnom ono što je potrebno za dan ili dva", objašnjava on.

Poslovanje otežano – i zakonski i logistički

Za male trgovine sezona je ključna – ljetni promet čini i do 7% ukupne godišnje zarade.

Međutim, Ćetković ističe da je zabrana rada nedjeljom veliki udarac, posebno za trgovce na primorju tokom sezone.

"Nismo mi veliki trgovinski lanci, tražimo samo mogućnost da radimo nedjeljom tokom ljeta. To bi za nas bio spas", naglašava Ćetković i podsjeća da je broj malih radnji opao – od 600 subjekata i 2.500 zaposlenih 2019. godine, danas ih je 400 sa oko 2.000 radnika.

On smatra da država mora prepoznati značaj ovog sektora i omogućiti im ravnopravan tretman.

Nedostatak radne snage i sve veći troškovi

Još jedan hronični problem je manjak radne snage. Zbog negativne percepcije o malim firmama, radnici se radije odlučuju za velike sisteme, dok male radnje da bi privukle i zadržale radnike, moraju nuditi bolje uslove – veće plate, više dana godišnjeg odmora, pa čak i pažnju za praznike i lične datume zaposlenih.

Snabdjevenost dobra, ali tržište zahtjevno

Pozitivna vijest je da su rafovi snabdjeveni, bez značajnijih nestašica, ali male radnje moraju pažljivo upravljati lagerima – posebno tokom produženih praznika, kada su zatvorene, a kvarljivi proizvodi lako propadaju.

"Turisti se iznenade kad shvate da tri dana ništa ne radi. Onda odjednom kupuju sve i svašta. A mi se borimo da očuvamo robu", kaže Ćetković.

Optimistični pogledi na sezonu i budućnost

I pored svih izazova, Ćetković ostaje umjereni optimista. Turista, kaže, ima koliko i prošle godine, a svakim danom rastu smještajni kapaciteti i potencijali tržišta. Ipak, upozorava da se mora poraditi na infrastrukturi, naročito parking prostoru i saobraćajnim vezama.

"Ako se ovako nastavi, sezona će biti jednaka ili čak bolja nego prošle godine. Treba samo da se omogući onima koji žele – da rade. I da se čuje glas malih, jer i mi punimo budžet, i mi zapošljavamo ljude", poručuje on.

Bonus video: