r

Đurović: Ozbiljnijih trovanja hranom ove godine nije bilo, ali izazova na terenu i dalje ne manjka

"Najveći problem se javlja u neadekvatnom rukovanju i čuvanju hrane, posebno tamo gdje nema odgovarajuće opreme – poput štandova na šetalištima", kazao je sanitarni inspektor

1953 pregleda 0 komentar(a)
Saša Đurović, Foto: Printscreen/Boje jutra
Saša Đurović, Foto: Printscreen/Boje jutra

„Hrana je bezbjedna, ljudi se trude, ali bez dobre higijenske prakse – nema rezultata“, poručio je sanitarni inspektor Saša Đurović u emisiji Boje jutra na TV Vijesti.

U jeku turističke sezone, sanitarni inspektori sprovode pojačane kontrole širom crnogorskog primorja – od restorana i pekara, do kioska i štandova brze hrane. Iako ozbiljnijih trovanja hranom, prema riječima Đurovića, ove godine nije bilo, izazova na terenu i dalje ne manjka.

„Najveći problem se javlja u neadekvatnom rukovanju i čuvanju hrane, posebno tamo gdje nema odgovarajuće opreme – poput štandova na šetalištima“, kaže Đurović.

Više od 100 uzoraka u tri dana

U Budvi je, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, uzeto preko 100 uzoraka za analizu – uključujući hranu, radne površine, noževe i opremu. Rezultati se očekuju, a na osnovu njih će se, kako navodi, primjenjivati odgovarajuće mjere.

„Ako se pokaže da nešto nije u redu, to ne znači smak svijeta – znači da treba izvršiti dodatno čišćenje, dezinfekciju, pa ponovno uzorkovanje“, objasnio je inspektor.

Koji su najveći rizici?

Mljeveno meso, mliječni proizvodi i majonez najosjetljiviji su na ljetnim temperaturama.

Temperatura čuvanja hrane (4 do 8°C) mora se striktno poštovati, što često nije moguće na štandovima.

Neadekvatna manipulacija – kada ista osoba uzima novac i hranu – i dalje je prisutna i predstavlja rizik od kontaminacije.

„Novčanica je sekundarni kontaminant. Takva praksa jeste zabranjena, ali nije uvijek lako dokaziva“, istakao je Đurović.

Jesu li kontrole nenajavljene?

Inspektori, kaže, nisu obavezni da se najave, ali i kada to urade – to, kako navodi, ne remeti kontrolu.

„Ako frižider ne radi, ne može ga niko na brzinu popraviti. Mi često dođemo i ponovo, iznenada.“

Savjet građanima i turistima:

„Ako primijetite da hrana ne izgleda, ne miriše ili ne djeluje kako treba – ne konzumirajte je. Vratite je. To je vaše pravo“, poručuje Đurović.

Crnogorsko primorje, i pored izazova, prema riječima inspektora, može se smatrati bezbjednim kada je riječ o hrani. Ali uz jedan uslov: dobra higijenska praksa mora postati svakodnevna rutina, a ne izuzetak.

Bonus video: