Pavle Đurišić samo je jedan u nizu kontroverznih istorijskih ličnosti čija obilježja dijele crnogorsko društvo. Političari ih, ocjenjuju sagovornici Televizije Vijesti, stavljaju u fokus kad god im zatreba, odnosno kada su nesposobni da riješe suštinski važne probleme za građane.
Kako prije dvadeset godina, tako i danas - četnički komandant Pavle Đurišić dijeli crnogorsku javnost.
Iako je nova vlast obećala je da će staviti tačku na podjele ove vrste, poznavaoci prilika u Crnoj Gori primjećuju da se to ipak nije desilo – iz više razloga.
"Prije mjesec Tužilaštvo nije našlo ništa sporno u izjavi mitropolita Joanikija o afirmaciji Pavla Đurišića, tako da to nije hrabrost nego običan slijed događaja. Šta je problem? Što je to nastavak politike koju smo gledali svih proteklih decenija, a novi vlastodršci su pljuvali po toj politici i samo su je preuzeli", kazao je Predrag Nikolić, novinar Monitora.
"Pojedine stranke i iz vlasti, i iz opozicije nemaju adekvatan odgovor na ekonomske poteze PES-a i Milojka Spajića koji, šta god mislili o njegovoj ekonomskoj politici, ipak je povećao plate i penzije. Poseže se za nacionalizmom i nekakvim stvarnim ili izmišljenim nacionalnim junacima", ističe pomoćnik glavnog urednika Vijesti, Vukašin Obradović.
I nije Pavle Đurišić jedini na koga je istorija stavila tačku, ali ne i crnogorsko društvo u kom i jedna, i druga strana po potrebi posežu za istorijskim revizionizmom.
Preko 12 godina u Gusinju se nalazi nezakonito podignut spomenik posvećen Jusufu Čeliću, saradniku fašističkog okupatora u Drugom svjetskom ratu – toliko dugo da je i krivična prijava protiv finansijera izgradnje ovog spomenika Arifa Čeljaja odbačena zbog zastarjelosti.
I još jedan ratni zločinac Osman Rastoder prije tri godine opet je dospio u fokus javnosti kada je u prostorijama Bošnjačkog kulturnog centra u Petnjici pušten film u kom se Rastoder slavi kao junak i spasilac bošnjačkog naroda u Bihoru.
Krsto Zrnov Popović - još jedno ime crnogorske istorije koga jedni skrnave
A drugi već godinama traže da mu se digne spomenik na Cetinju.
I tako će, zaključuje Vukašin Obradović, biti sve dok političari ne budu mogli da daju odgovore na pitanja koja zaista jesu važna.
"Ljudima se nudi nacionalizam kao spas, pripadnost naciji i nudi nam se zajednički neprijatelj i to je ono što građani moraju da raspoznaju ovom ludilu koje nas svakodnevno zapljuskuje, bez obzira da li se radi o Đurišiću, Rastoderu ili Krsti Zrnovom", kaže Obradović.
Prije osam godina postavljen spomenik vojvodi Mirku Petroviću, i danas neki žele da uklone sa Trga nezavisnosti u Podgorici. To uporno i od ove gradske vlasti traže Kuči i Srpski nacionalni savjet Crne Gore pošto ga krive za poharu Kuča.
Za nedavnu buru u Podgorici pobrinule su se vladajuće Demokrate koje insistiraju na tome da ulica u Glavnom gradu ponese ime Pavla Bulatovića, nekadašnjeg ministra, koga protivnici optužuju da je odgovoran za deportaciju bosansko-hercegovačkih izbjeglica 1992. iz Crne Gore.
Da podjele iz devedesetih još žive, svjedoči i nezakonito postavljena spomen-ploča u Morinju, čije je uklanjanje naložila inspekcija. Ali ona i dalje stoji tu.
Baš kao što, nerijetko se čini, i crnogorsko društvo stoji u mjestu u raljama podjela već decenijama.
"Svaki put građani Crne Gore kad im neko spomene naciju, nacionalizam, vjeru, crkvu ili boga da se uhvate prvo za džep, pa da onda razmisle šta će dalje i kako će", kazao je Obradović.
Bonus video:
