S koje god strane pogledate u budvansko brdo Spas, jasno vam je da ono odavno nije dom za zaštićene biljne vrste, već brojne kuće i zgrade...
Zbog nehumane i prekomjerne gradnje, naselju Babin do, prijeti ozbiljno pokretanje klizišta, na šta već neko vrijeme ukazuju građanski aktivisti.
"Područje gore koje je prekopano i sa kojeg je uklonjena vegetacija, dio četinarske i listopadne šume, neophodno je odraditi ozbiljna geološka istraživanja, tj. sondirati teren i odrediti dno te temeljne jame, tj. dno sa kojeg bi moglo sve da klizne."+"Problem na Spasu nije samo ekološka katastrofa, skretanje bujičnih tokova i uklanjanje vegetacije, nego postoje problemi dugogodišnji koje trpi naša i saobraćajna i vodovodna i kanalizaciona i fekalna infrastruktura. S obzirom na to da mnogo toga nije urađeno u skladu sa projektnom dokumentacijom i sa elaboratima, nego se nakon havarija investitori i institucije pozivaju na odluku o komunalnom redu i gledaju da to što prije završe i bukvalno sanacija toga traje taman jednako koliko i izvođenje radova", priča Anđa Budimir, građanska aktivistkinja.
Strahujući od svake kapi kiše, s razlogom, uplašeni mještani ističu da zbog ovakve gradnje, na brdu nerijetko nemaju vode, a pod težinom građevinskih mašina često stradaju komunalna i putna infrastruktura.
"Kanalizacija se ponekad začepi, ali vodu smo već prošle sezone, ostajali bez vode jedno sedam, osam puta. Ovdje infrastruktura, telefonske linije i vodovod je ispod same površine asfalta nema ni 20 santimetara i kad pređe kamion sa četiri osovine, to je 40 tona, jer svaka osovina nosi 10 tona, znači ovdje je nemoguće živjeti od prašine, od blata, od svakakvog čuda. Kad pada kiša nekoliko dana, ovdje je ponor", priča mještanin Savo Krivokapić.
"U pitanju su velike bujice, znači mi ne možemo izaći bez gumenih čizama, onih visokih do koljena. To su bujice vode koje nose sa sobom mulj, zemlju, pijesak i to nam otežava svakodnevni život. Isto tako nekad te bujice prolaze i kroz naša dvorišta i odnesu pola dvorišta sa sobom. To je jedan od problema i naravno ono što nas sve uznemirava jeste što mi kroz svoje prozore i kad izađemo ispred svojih kapija odmah vidimo brdo za koje ne znamo i za koje ne postoji neki ekspert u Crnoj Gori koji ima znanje, pečat, obrazovanje, ima neku reputaciju koji može da nam kaže budite mirni, sve je bezbjedno", kaže mještanka Tanja Mandić.
Prijetnju po bezbjednost prepoznaju u budvanskoj opštini, zbog čega će, kažu, preduzeti preventivne mjere.
"Opština Budva je angažovala firmu iz inostranstva koja će u narednom periodu postaviti sonde koje će pratiti stanje na tom prostoru u realnom vremenu. Tako će svako pomjeranje tla biti prikazano Opštini Budva i samim tim izvršiće se analiza koja će uticati na to da li bi taj prostor trebalo i dalje urbanizovati ili se moraju staviti van snage, ta dva planska dokumenta", ističe Jelena Lazić, glavna gradska arhitektica.
S druge strane, iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine podsjećaju da je brdo Spas bilo pod zaštitom od 1968. godine, ali da je izmjenom propisa taj status izgubljen, te da je neophodno da sada opština izvrši reviziju.
"Brdo Spas je Rješenjem o zaštiti objekata prirode iz 1968. godine, kategorisano kao rezervat prirodnog predjela, koja kao kategorija objekata po aktuelnoj legislativi više ne postoji, radi čega je bilo potrebno izvršiti odgovarajuću reviziju u pogledu stepena, vrste i granica zaštite. Ova revizija nije izvršena, iako je Zavod za zaštitu prirode uradio Studiju zaštite kojom je predloženo da zaštićeno prirodno dobro zadrži status. Studija zaštite, međutim, nije donijeta od strane Opštine Budva, a da bi se obezbijedila sigurna osnova za definisanje planskog rješenja trebalo je, prethodno, izvršiti reviziju Rješenja o zaštiti objekata prirode iz 1968 godine", navode iz ministarstva.
Iz budvanske Opštine ipak smatraju drugačije.
"Po meni revizija ne treba da ide na javnu raspravu, već treba da se vrati studija Agenciji za zaštiti životne sredine nakon dodatnih istraživanja, pa da ta dodatna istraživanja u smislu da li postoji klizište ili ne, da se oni vrate u reviziju pa da se tek onda definišu zone u kojima je moguća gradnja", smatra Lazić.
Dok nadležni već godinama prebacuju odgovornost s jednih na druge i traže rješenje, mještani poručuju da dalje gradnje na brdu ne smije i neće biti.
"Kad počne rabota ovdje, kad počne gradnja, mi ćemo to regularno prijaviti i zaustavićemo, parkiraćemo vozila, i gore se više neće prolaziti", najavio je Krivokapić.
Bonus video:
