Zakon o štrajku, koji je na snazi od 2015. godine, biće do kraja septembra upućen Evropskoj komisiji na mišljenje. I dok Vlada tvrdi da je cilj novog zakona usklađivanje sa evropskim standardima, sindikati smatraju da se radi o pokušaju ograničavanja jednog od ključnih radničkih prava.
"Da je Vlada podlegla pritiscima poslodavaca, da se brojne norme ili mijenjaju ili uvode nove, a sve kada na kraju pogledate, jedan sumarni utisak je da se sa svim tim izmjenama i novim normama u stvari želi otežati organizacija štrajka, da se zastraše zaposleni", ocjenjuje Srđa Keković, generalni sekretar Unije slobodnih sindikata.
S druge strane, iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga tvrde da novi zakon širi mogućnost štrajka i uvodi jasnija pravila.
"Ključna novina jeste da kod poslodavca sada svaki sindikat može organizovati štrajk, ne samo reprezentativni. Da su se razdvojili, u skladu sa standardom, djelatnosti od vitalnog značaja i djelatnosti koje su od javnog interesa. Dakle, one djelatnosti od vitalnog značaja, to su one djelatnosti kojima u slučaju organizacije štrajka može doći do ugrožavanja zdravlja, bezbjednosti, odnosno sigurnosti lica", kaže Anđela Bašović iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
U tim oblastima štrajk nije automatski dozvoljen, već se prethodno procjenjuju bezbjednosni i institucionalni rizici.
"To podrazumijeva zaposlene u vojsci, policiji, organu državne uprave nadležnom za pravdu, za izvršenje krivičnih sankcija, porezi i carine, kao i sudu i tužilaštvu. Zaposleni u tim organima moraju, dakle ANB cijeni da li su ispunjeni ovi uslovi i tek nakon toga se može stupiti u štrajk", pojašnjava Bašović.
Sindikati ipak tvrde da se iza formalnog širenja prava kriju dodatne prepreke, od novih rokova i procedura, do većih ovlašćenja poslodavaca tokom štrajka. Sada će oni određivati ko od zaposlenih mora da bude u minimumu procesa rada, u djelatnostima od vitalnog značaja i javnog interesa.
"U tim okolnostima, vi morate da obezbijedite nekoliko zapošljenih koji u datom trenutku moraju tokom štrajka biti na svom radnom mjestu. Do sada su one koje su ušli u štrajk, ukoliko nedostaju na tim pozicijama predlagao štrajkački odbor, međutim, sada je predloženo da te zapošljene koji su ušli u štrajk u minimumu procesa rada koji će da rade, određuje poslodavac. I tu se ostavlja dodatan prostor za manipulaciju", ukazuje Keković.
Novim zakonom uvode se i novčane kazne od dvije do pet hiljada eura za rukovodioce koji ne utvrde minimum procesa rada, dok je zapošljavanje novih radnika, umjesto onih u štrajku, zabranjeno. Keković, pak, ukazuje i da novi zakon, umjesto prava na štrajk, zaposlenima nudi strah od posljedica.
"U slučaju da se organizacija štrajka dokaže nezakonitom, u tom slučaju štrajkački odbor treba da snosi kompletne troškove koje je trpio poslodavac. Ova norma nije postojala, ona je nova. Ta norma tu postoji prosto kao prijetnja", smatra on,
Iz Unije posebno zamjeraju i to što, kako kažu, izmjene nijesu usaglašavane sa socijalnim partnerima i što se čitav proces vodi pod pritiskom rokova.
Bonus video:
