Na Svjetski dan prevencije suicida poslata je snažna poruka – suicid nije samo lična i porodična tragedija, već i odgovornost cijelog društva.
Iako statistike upozoravaju, stručnjaci naglašavaju da postoji način da se spriječi: ranim djelovanjem, edukacijom djece i mladih, razbijanjem stigme i, prije svega, otvorenim razgovorom.
Suicid, kako su podsjetili, ostaje jedan od najtragičnijih i najtežih javnozdravstvenih izazova, ali i problem koji se može spriječiti ukoliko se društvo sistemski posveti prevenciji i stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja.
Prevencija počinje u školama
Specijalizantkinja medicinske psihologije Anđela Golubović naglasila je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti da je ključ upravo u najranijem uzrastu.
"Svaki pojedinačni slučaj suicida nije samo tragedija porodice, već i pokazatelj gdje se društvo nalazi. Prevencija mora početi u osnovnim i srednjim školama, kroz obavezne edukacije o mentalnom zdravlju i kroz mapiranje rizičnih grupa. Ne možemo očekivati da dijete od 15 ili 16 godina samo prepozna problem i potraži pomoć – mi moramo biti proaktivni", kazala je Golubović.
Ona je podsjetila da je u Crnoj Gori još uvijek slabija praksa sistemskog identifikovanja rizičnih pojedinaca, iako postoje jednostavni alati poput upitnika koji se mogu koristiti u školama i na fakultetima.
Razgovor umjesto stigme
Posebno je upozorila na štetne reakcije okoline kada osoba pokuša da izrazi osjećanja ili suicidalne misli.
"Ljudi često kažu 'ma možeš ti to', 'razmažen si', 'imaš sve u životu' ili 'to je pubertetska faza'. Sve to je pogrešno i opasno. Svaki verbalizovani suicidalni impuls moramo shvatiti ozbiljno, jer je to poziv u pomoć", naglasila je ona.
Golubović je dodala da je aktivno slušanje bez osude i nametanja stavova ono što svako može da pruži, dok je prva stručna adresa za procjenu rizika psihijatar, a potom i psiholog.
"Ne umijemo da razgovaramo"
Da je razgovor sam po sebi jedno od najjačih oružja u prevenciji potvrđuje i dječja psihijatrica Iva Ivanović.
"Razgovor je još od Sokrata pokazano najbolje sredstvo. Problem je što mi ne umijemo da razgovaramo – ni odrasli ni djeca. Komunikacija je često agresivna, niko nikog ne sluša. Zato djecu od najranijeg uzrasta moramo učiti kako da razgovaraju, da razvijaju empatiju i da kroz dijalog rješavaju konflikte", kazala je Ivanović.
Ona je istakla da su teme poput samopouzdanja, vršnjačkih odnosa i prepoznavanja emocija važne koliko i školske lekcije, jer pomažu djeci da razvijaju zdravu ličnost i odnose sa drugima.
Nova inicijativa "Hajde da pričamo"
Upravo zbog potrebe da se o mentalnom zdravlju govori otvoreno, pokrenuta je inicijativa "Hajde da pričamo", nastala u partnerstvu Kliničkog centra Crne Gore i kompanije Crossmedia, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
PR inicijative Ivana Vlahović objasnila je da će u svim osnovnim i srednjim školama biti postavljene interaktivne tačke sa QR kodovima i NFC tehnologijom, putem kojih će učenici, roditelji i nastavnici moći da dobiju informacije o mentalnom zdravlju i kontakte stručnjaka.
"Kampanja zvanično počinje u oktobru, u susret Svjetskom danu mentalnog zdravlja. Edukativni sadržaji su posebno prilagođeni djeci i mladima i obuhvataju teme poput izražavanja emocija, sprječavanja vršnjačkog nasilja i građenja odnosa. Biće tu i vodič za roditelje i nastavnike", kazala je Vlahović.
Državna sekretarka u Ministarstvu Tatjana Ćelasan dodala je da kampanja uključuje cijeli obrazovni sistem.
"Ne možemo preventivno djelovati samo na djecu, već moramo jačati i roditelje i nastavnike. Svaka škola je u obavezi da informiše svoje učenike, a naše je da kroz sistemsku podršku stvorimo okruženje u kojem djeca znaju da postoji institucija koja ih može zaštititi", naglasila je Ćelasan.
Broj 1555 za besplatnu pomoć
Stručnjaci su podsjetili da broj 1555 ostaje otvoren za sve građane koji imaju psihološke probleme ili suicidalne misli.
"Pozivam sve ljude koji primijete promjene u svom ponašanju, osjećaju izolaciju, nesanicu ili gubitak volje da se jave. Stručna i besplatna pomoć je dostupna i može napraviti veliku razliku", poručila je Golubović.
Krajnja poruka sagovornika bila je jasna – stigma se mora razbijati, razgovor mora postati prirodan dio našeg života, a niko ne smije ostati sam kada mu je najteže.
Bonus video:
