Predlog evropskog zakona poznatog kao "čat-kontrola" koji predviđa obavezno otkrivanje ilegalnog sadržaja na online servisima, uključujući i šifrovane komunikacije, može indirektno pogoditi i Crnu Goru, ukoliko se usvoji, iako još nismo članica Evropske unije, kazao je u "Bojama jutra" Vladimir Vulić, predsjednik Udruženja "Digitalizuj.me", dodajući da zakon, iako nije zamišljen za masovni nadzor, u praksi to može omogućiti.
"Tehnički sada nema govora o generalnom nadzoru. Ali praksa pokazuje da ovakvi zakoni najčešće otvore vrata za dublje zadiranje u privatnost. Danas se to radi zbog sprečavanja zlostavljanja djece, a sjutra može biti zbog terorizma, autorskih prava ili drugih razloga. Kompanije i servisi iz Crne Gore formalno još ne potpadaju pod ovu legislativu, ali s obzirom na to da većinu komunikacije obavljamo putem servisa koji jesu pod EU regulativom poput WhatsAppa, Messengera, Vibera ili Telegrama naša digitalna komunikacija bi u slučaju usvajanja zakona bila indirektno obuhvaćena", istakao je.
Navodi primjer Irske gdje je čak 80 odsto prijava bilo pogrešno, a 15 odsto potpuno netačno.
"Zamislite da se nekome blokira nalog ili pokrene prijava samo zato što algoritam pogrešno prepozna sliku sa plaže", ukazao je.
Razgovori sa vještačkom inteligencijom nisu ni potpuno javni, ni potpuno privatni, upozorava Vulić.
"Za razliku od Vibera ili WhatsAppa, ovdje nema end-to-end šifrovanja. To znači da maliciozna treća strana može prisluškivati komunikaciju. Najjednostavnije pravilo je da ne pišite ChatGPT-u ono što ne biste rekli javno na bilbordu", kazao je.
I dok ga globalno koristi između 500 i 800 miliona ljudi mjesečno, samo manji dio pitanja se odnosi na posao ili učenje.
"Samo oko 20 odsto upita su poslovne prirode. Ostatak, skoro 80 odsto, odnosi se na privatne stvari, muzika, filmovi, recepti za palačinke. Studenti i srednjoškolci su među najaktivnijima, čim dođe raspust, broj upita naglo padne", kazao je.
Jedan manje poznat detalj je ogromna potrošnja vode i energije.
"ChatGPT za otprilike 20 pitanja potroši pola litre vode. Ako imamo dvije milijarde upita dnevno, jasno je kolike su to količine. Uz to ide i velika potrošnja struje, toliko da tehnološke kompanije razmišljaju o sopstvenim nuklearnim elektranama", kazao je.
Radne grupe Savjeta EU raspravu završavaju 12. septembra, dok se najranije glasanje očekuje 14. oktobra.
"Vjerujem da postoji realna bojazan da može biti usvojen. Jesam li realista ili optimista da neće biti? Jesam i dalje vjerujem da makar u ovom trenutku, u ovom formatu neće biti, ali ostavljamo ozbiljnu rezervu da to može da se desi. Ne bih volio da završimo u scenariju distopijskog romana. Ovaj zakon neće spriječiti prestupnike, ali može biti veliki korak unazad za sve nas“, zaključio je.
Bonus video:
