Prema popisu iz 2023. godine u Crnoj Gori živi 46,8 hiljada stranaca, dok evidencije Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) govore o gotovo 100 hiljada. O toj razlici govorila je u "Bojama jutra" TV Vijesti Gordana Radojević iz Društva statističara i demografa Crne Gore.
Kako je pojasnila, razlog je što popis registruje samo one koji stvarno borave u zemlji u datom trenutku, dok MUP vodi evidenciju svih koji imaju prijavljen stalni ili privremeni boravak, bez obzira da li su fizički prisutni. Dodatni faktor su i stranci koji nisu otvorili vrata popisivačima.
Uprkos metodološkim razlikama, ekonomski efekti stranaca su sve vidljiviji – samo u 2024. ostvarili su 114 miliona eura zarada, gotovo dvostruko više nego prije pet godina. Njihovo učešće na tržištu rada raste, jer domaća radna snaga stagnira zbog niskog prirodnog priraštaja i emigracije.
Radojević ističe da stranci donose i pritiske na tržište nekretnina – stanarine su od 2019. skočile 80 odsto, dok polovina stranih direktnih investicija ide u kupovinu stanova. „To može biti razvojna šansa, ali samo ako na vrijeme prilagodimo javne politike u obrazovanju, zdravstvu i integraciji“, poručuje ona.
Dodaje da digitalizacija registara i preciznije praćenje migracija moraju biti prioritet, jer priliv stranaca postaje dugoročan trend od kojeg zavisi ekonomska stabilnost zemlje.
Naglašava i važnost digitalizacije registara, kako bi podaci o migracijama bili precizniji i dostupni kreatorima politika. U suprotnom, upozorava, država rizikuje da kasni sa odgovorima na izazove koje donosi sve veći broj stranih rezidenata.
Bonus video:
