Vlast je obećavala meritokratiju, a na djelu imamo neprofesionalizam, čast izuzecima. Tako u opoziciji odgovaraju na pitanje ko sjedi u upravnim odborima državnih preduzeća. Vlast optužuju za urušavanje državnih preduzeća, imenovanjem ljudi bez referenci u odborima direktora. Iz vlasti odgovaraju da u upravnim odborima sjede ljudi koji sprovode politiku Vlade i pripadnost partiji ne znači i nekopetentnost.
"Treba da prate i da razumeiju stratešku politiku, to jest politiku Vlade. I s tim u vezi je zaista neophodno da pored toga što će biti nezavisni u odlučivanju budu svesni toga", ističe Slađana Kaluđerović, poslanica SNP-a.
“Bila su im puna usta da će se izboriti sa partjskim zapošljavanjem, što je sigurno i bio problem prije 2020. godine. Međutim, nakon 2020. vidimo da oni u ovom obimu urušavaju ekonomsku supstancu Crne Gore, povećanjem zarada u odborima direktora javnih preduzeća, a tamo smještaju ljude koji nemaju nikakve reference. Čast izuzecima", kaže Nikola Rakočević, poslanik DPS-a.
"Nažalost, praksa je pokazala izostanak volje izvršne vlasti da u odborima direktora imenuje profesionalce koji mogu da odgovore tom važnom poslu i zbog toga je neophodno da se ide ka donošenju određenih zakonskih rješenja kojima će se jasno definisati upravljanje privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu", uvjeren je Boris Mugoša, poslanik SD-a.
Među posljednjim primjerima lošeg upravljanja je preduzeće Solar gradnja, koje je dobilo dvostruko negativno mišljenje Državne revizorske insitucije. Na čelu upravnog odbora kćerke firme EPCG je funkcionerka Nove srpske demokratije Marina Jočić, koja je posljednjih godina rukovodila javnim firmama u više različtih djelatnosti - od zaštite prirode, do energetskog sektora. Drugi svježi primjer je izbor izvršnog direktora Crnogorski operater tržišta električne energije (COTTE). ASK je pozvao odbor direktora tog državnog preduzeća da razmotri odluku o imenovanju Mersudina Gredića iz redova BS-a za izvršnog direktora jer je konstatovala da je time ugrožen javni interes, što upućuje na korupciju. Zbog sitaucija u praksi, Mugoša će insistirati da se novim aktom jasno definiše nivo stručne spreme koji su predstavnici države u odborima direktora većinskih državnih preduzeća.
"U praksi je bilo raznih situacija, ipak mislim, zato što je to veoma kompleksan posao, često se dešava da upravljate imovinom koja je na desetine, čak i stotine miliona eura vrijedna, da nivo stručne spreme mora biti definisan u zakonu, da to pre svega bude visoka stručna sprema. Druga veoma važna stvar je ta intencija gde ću ja tražiti da, ako može, svi članovi odbora direktora budu izabrani putem javnog konkursa", smatra Mugoša. "U zakonu o privrednim društvima treba napraviti neki okvir gde će biti generalno zaokruženo koje kompetencije ili koji stepen obrazovanja je neophodan za određene pozicije. Ono što bih pomenula jeste da ukoliko budući da Upravni odbori i savjeti neophodno je da imaju neparan broj članova, da bi dobro bilo da makar jedan od tih članova bude pravnik i ono što zagovaramo iz ugla rodne ravnopravnosti, da makar jedna ili određeni procenat zastupljenosti budu žene", kaže Kaluđerović.
U odborima direktora 55 državnih preduzeća, sa 14 hiljada zaposlenih, prema podacima sa sajta mojnovac.me Instituta Alternativa, sjedi ukupno 257 članova. U pojedinim preduzećima, za taj posao primaju platu veću od 4 i po hiljade eura. Mugoša očekuje da će nova zakonska rješenja biti u skupštinskoj proceduri do kraja godine.
"Mislim da je strašno bitno da imamo što jasnije kriterijume, da budu kriterijumi koji idu ka profesionalizaciji, da se svede na najmanju moguću meru ta politička trgovina koja obeležava gotovo svako imenovanje u svim privrednim subjektima", kaže on.
Prošle godine je 15 državnih preduzeća poslovalo sa ukupnim gubitkom od 11 miliona eura, a 38 je ostvarilo ukupnu dobit od 92,3 miliona eura.
Bonus video:
