r

Nasilna aneksija ili samo aneksija: Izmjene Zakona o dinastiji Petrović oštro posvađale vlast i opoziciju

U Skupštini se vodila žustra polemika o namjeri predlagača iz PES-a da se iz zakona briše riječ "nasilna" - koja se odnosi na aneksiju Crne Gore od Srbije 1918. godine

6939 pregleda 61 reakcija 14 komentar(a)
Foto: Screenshot/TV Vijesti
Foto: Screenshot/TV Vijesti

Priča o spomenicima i dalje je vrela i aktuelna, ali kako to kod nas obično biva, nerijetko se, u međuvremenu, pojavi nova koja oštro posvađa vlast i opoziciju.

Ovoga puta to su najavljene Izmjene Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš. U Skupštini se vodila žustra polemika o namjeri predlagača iz PES-a da se iz zakona briše riječ "nasilna" - koja se odnosi na aneksiju Crne Gore od Srbije 1918. godine.

Dok je za vlast riječ "nasilna" suvišna, za opoziciju je njeno brisanje iz zakona pokušaj istorijskog revizionizma.

Nasilna aneksija ili samo aneksija?

Za Pokret Evropa sad (PES) je to gotovo pitanje semantike jer, kako kažu, termin aneksija po definciji znači nasilno prisajedinjenje i nije neophodno da se navodi u zakonu:

"Ono što mi nijesmo našli niti u jednom pravnom dokumentu Haškog ili Evropskog suda, niti u deklaracijama Evropskog parlamenta i UN da postoje pridjevi 'nasilna aneksija'", kazao je Miloš Pižurica iz PES-a.

Za opoziciju, međutim riječ "nasilna" u opisu istorijskih događaja iz 1918. nije pleonazam, a njeno brisanje vide kao pokušaj negiranja istorijske činjenice da je Crna Gora te godine, odlukom nelegalne Podgoričke skupštine, nasilno pripojena Srbiji:

"Ovdje se ne radi o pravopisnoj eksprtizi već se radi o opasnom naumu i taj naum ima za cilj da ospori ono što je činjenično stanje. Nasilna aneksija je termin koji je upotrijebio i kralj Nikola", rekao je Oskar Huter iz Demokratske partije socijalista (DPS).

"Da su oni napravili jednu podjelu u društvu, da su izazvali velike tenzije, da su pokrenuli lavinu nekih novih istorijskih činjenica i okršaja naročito na društvenim mrežama između građana i da su uspjeli opet da nas vrate stotinu godina unazad", ističe Filip Adžić iz Građanskog pokreta (GP) URA.

U Vladi ne dovode u pitanje istorijske činjenice, ali ipak smatraju da je prijedlog PES korak u pravom smjeru:

"Da sam se rodio 1916. borio bi se da Crna Gora uđe u sastav Jugoslavije kao Crna Gora i sa svojom dinastijom na čelu. Ne znam kako to danas komentarisati zbog jedne promjene riječi u zakonu, a takođe imamo činjenicu da sami naslednik dinastije nema ništa protiv toga", kaže Ministar za odnose sa Skupštinom Crne Gore Milutin Buturović.

Princ Nikola Petrović Njegoš je kazao da je aneksija istorijska činjenica koja je dovela do ukidanja dinastije. Govoreći o najavljenim izmjenama zakona naveo je da mu se učinila iskrenom namjera vlasti da "se smire strasti i pronađu novi kompromisi".

Inače, bivša vlast DPS je još 2011. godine usvojila Zakon o dinastiji Petrović Njegoš, ali nije uspjela da riješi pitanje njihovog statusa.

"Da li smo uradili dovoljno ili da li smo uradili ažurno ono kada je DPS bio na pozicijama vlasti, nijesmo, nijesmo uradili dovoljno i brzo. Ali to ipak ne daje za pravo da se sada na ovaj način djeluje", ističe Huter.

Prema prijedlogu aktuelne vlasti, princ Nikola i njegova porodica dobiće u vlasništvo Dvorac Petrovića u Podgorici, dok će državi vratiti 5.000 metara kvadratnih zemljišta na Cetinju.

Predloženo je i da pravo nasljeđivanja važi i za ženske potomke.

Crnogorske političke elite i društvo su čini se vrlo spremni podizati spomenike i slaviti vladare iz prošlosti, ali su vrlo spori u odavanju priznanja i vraćanju istorijskog duga njihovim potomcima.

U slučaju potomaka kralja Nikole, ispred čijeg spomenika se nalazimo, to traje duže od vijeka...

Bonus video: