"Hormoni itekako utiču na naše raspoloženje – oni formiraju ne samo skelet ljudskog tijela, već i skelet svijesti", rekao je Aleksandar Đogo, internista i endokrinolog Kliničkog centra Crne Gore, gostujući u Bojama jutra TV Vijesti.
Govoreći o povezanosti hormona i mentalnog zdravlja, Đogo je naglasio da su gotovo svi hormoni prisutni i u mozgu, gdje imaju posebne receptore koji utiču na emocije, pažnju i ponašanje.
Uticaj hormona razlikuje se od osobe do osobe
"Na raspoloženje hormoni djeluju snažno, ali taj uticaj je individualan - zavisi od genetike i rasporeda receptora u mozgu", objasnio je Đogo.
Kako dodaje, hormoni imaju svoje ritmove - dnevne, sezonske i ciklične - pa se i promjene raspoloženja mogu kretati u istom ritmu.
"Kortizol, adrenalin i dopamin luče se najviše ujutro, dok polni hormoni mijenjaju koncentraciju tokom dana i godišnjih doba", naveo je on.
Estrogen, progesteron i testosteron - ključ ravnoteže
Prema riječima Đoga, estrogeni, posebno estradiol, imaju važnu ulogu u održavanju stabilnog raspoloženja, dok progesteron djeluje smirujuće.
"Žena mora imati i određenu dozu testosterona - to je hormon koji daje volju, energiju i libido. Kada padne, dolazi do pada raspoloženja i depresivnih epizoda", objasnio je.
Muškarci, dodaje, takođe imaju malu količinu estrogena, koji im pomaže da održe pažnju i mentalnu stabilnost.
"Tu se vidi razlika među polovima, ali i njihova međuzavisnost", kazao je Đogo.
Zašto se tokom PMS-a javljaju promjene raspoloženja
Đogo je objasnio da su promjene raspoloženja tokom predmenstrualnog perioda posljedica prirodnih hormonskih fluktuacija.
"Tokom ciklusa estrogen raste, a sredinom ciklusa naglo skače progesteron, što dovodi do pada insulina i šećera u krvi. Zbog toga žene tada osjećaju snažnu potrebu za slatkišima, nervozu i promjene raspoloženja", rekao je on.
Dodaje da se simptomi razlikuju od žene do žene, zavisno od osjetljivosti receptora i individualne hormonske ravnoteže.
Menopauza – hormonski pad i psihološke posljedice
Menopauza, ističe Đogo, ne znači samo pad estrogena, već i gestagena i androgena hormona.
"Tada čitav hormonski sistem ulazi u promjenu, što može dovesti do depresivnog raspoloženja, poremećaja sna i naglih emocionalnih oscilacija. Ipak, sve se to danas može uspješno liječiti hormonskom supstitucijom", kazao je.
Naglasio je da su savremeni preparati bezbjedni i da novija istraživanja pokazuju više koristi nego rizika.
"Estro-progesteronska terapija, prema podacima iz 78 zemalja, donosi više benefita nego potencijalnih štetnih efekata. Rizik od karcinoma dojke veći je kod žena koje nijesu primale hormonsku nadoknadu", podsjetio je Đogo.
Kada provjeriti hormone
Endokrinolog savjetuje da svaka osoba koja primjećuje promjene raspoloženja, nesanicu, iscrpljenost ili smanjen libido, a ne može ih objasniti stresom ili okolinom, treba da provjeri hormonski status.
"Ako i pored stabilnih životnih okolnosti osjećate depresivno ili anksiozno raspoloženje, vrijeme je da potražite stručnu pomoć. Hormonski disbalans danas nije rijetkost ni kod mlađih ljudi, jer su izloženi stresu, premoru i zagađenju“, poručio je Đogo.
Bonus video:
