r

Nasilje nad ženama u Crnoj Gori - uprkos zakonodavnim reformama, praksa i dalje zabrinjava

"Procjena rizika i dalje predstavlja najslabiju kariku u postupanju institucija", kaže Maja Raičević iz centra za ženska prava.

"Sada se svaki oblik fizičkog i psihičkog nasilja tretira kao krivično djelo, što vodi strožim sankcijama", ističe Jelena Grdinić iz Ministarstva pravde

2343 pregleda 2 komentar(a)

Crna Gora obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama uz alarmantne podatke i nove slučajeve brutalnog nasilja. Statistika pokazuje da su ove godine zabilježena čak četiri femicida, upozorila je gostujući u Bojama jutra TV Vijesti, Maja Raičević iz Centra za ženska prava.

„To govori da procjena rizika i dalje predstavlja najslabiju kariku u postupanju institucija. Istorija nasilja se nedovoljno sagledava, bilo da je riječ o policiji ili tužilaštvu“, navela je ona.

Raičević ipak vidi pomak u radu tužilaštva nakon donošenja obavezujućeg uputstva Vrhovnog državnog tužioca, zahvaljujući kojem se, kaže, reaguje brže i efikasnije. Međutim, ukazuje da sistem i dalje funkcioniše zahvaljujući pojedincima, dok kapaciteti policije i tužilaštva ostaju nedovoljni.

Iz Ministarstva pravde poručuju da su najvažniji ovogodišnji koraci – izmjene zakonodavnog okvira. Jelena Grdinić iz Ministarstva pravde, navodi da su spremne izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, Zakona o krivičnom postupku (ZKP) i Krivičnog zakonika, kao i da se čeka saglasnost Evropske komisije.

„Definicija nasilja je izmijenjena. Sada se svaki oblik fizičkog i psihičkog nasilja tretira kao krivično djelo, što vodi strožim sankcijama“, kazala je Grdinić.

Naglasila je i da ZKP prvi put uvodi pojam žrtve i niz prava koja joj pripadaju – od prisustva osobe od povjerenja do pojedinačne procjene rizika i zaštite od sekundarne viktimizacije. Novina je i to što je u Krivičnom zakoniku predloženo da se femicid prepozna kao kvalifikovani oblik teškog ubistva.

Uprkos zakonodavnim reformama, praksa i dalje zabrinjava. Operativni tim je prošle godine registrovao slučajeve u kojima policija nije izvršila procjenu rizika, nije izašla na teren ni prikupila izjave, dok zdravstvene ustanove nisu evidentirale povrede.

„Imamo i situacije da ljekari odbiju da izvrše pregled žrtve seksualnog nasilja. To pokazuje da i dalje postoji tradicionalan, nepovjerljiv odnos prema žrtvi, čak i u zdravstvu“, ističe Raičević.

Jedan od najupornijih problema jeste nedovoljna primjena mjere udaljenja nasilnika iz stana, iako zakon to jasno omogućava.

„Institucije još uvijek oklijevaju da izreknu udaljenje iz stana, iako je to ključna preventivna mjera. Nije žrtva ta koja treba da napušta dom“, naglašava Raičević.

Prema njenim riječima, sudovi često i dalje uzimaju kao olakšavajuću okolnost to što je nasilnik "porodičan čovjek", što je relikt stare sudske prakse i što bi nove smjernice Vrhovnog suda trebalo da eliminišu.

Bonus video: