Loša promocija i strah od rizika: Građani umjesto 50 miliona obveznica Vlade, kupili nešto iznad 22 miliona

Loša promocija i strah od rizika presudili su da građani umjesto 50 miliona obveznica koje je prvi put za njih emitovala Vlada, kupe nešto iznad 22 miliona.

Umjesto kupovine obveznica sa dvogodišnjim dospjećem i kamatom od 3,75 odsto, radije štede kod banaka, i ubiraju kamatu od 0,26.

Štednja građana kod banaka je u septembru bila 2,3 miliona eura, što je za 14 odsto više nego prošle godine. Vlada će se za preostalih 28 miliona eura, zadužiti kod kompanija.

Prva emisija obveznica za građane, koju je Ministarstvo finansija emitovalo od 9. do 18. novembra u iznosu od 50 miliona eura, nije ni polovično realizovana.

Očekivanja Ministarstva su bila mnogo veća, budući da su najvljivali da će nakon otkupljenih 50 miliona po fiksnoj kamati od 3,75 odsto, emitovati još 50 miliona.

Prema nezvaničnim informacijama Televizije Vijesti iz Ministarstva finasija, građani su kupili obveznice u vrijednosti 22 miliona, a ostalih 28 miliona od juče mogu trgovati kompanije.

Upućeni tvrde da se građani plaše rizika od ulaganja uprkos tome što je kamata povoljnija u odnosu na onu koju daju banke na depozite.

"Građani imaju novca ali nijesu navikli da ulažu u hartije od vrijednosti, ne žele da rizikuju, imaju strah od ulaganja, boje se za svoj novac", kazala je Biljana Matijašević, urednica Forbsa za Crnu Goru.

Novinarka je to potkrijepila istraživanjima koja pokazuju da je bogatstvo domaćinstava u Centralnoj i Istočnoj Evropi u posljednjih 20 godina poraslo pet do šest procenata, da se približava bogatstvu domaćinstava u Zapadnoj Evropi, ali da i dalje postoji strah od ulaganja u hartije od vrijednosti.

"To je još nepoznanica za građane na ovim prostorima, a Vlada je mogla malo bolje da promoviše ovu ponudu. ... Mogli su to bolje da odrade, da bi građani bili upućeniji, da bi vidjeli koje su prednosti takve trgovine", rekla je Matijašević.

Štednja građana kod banaka u septembru je prema podacima Centralne banke Crne gore (CBCG), bila 38 odsto ukupne koja je iznosila 6,1 milijardu eura, a za godinu je uvećana 14 odsto na 2,33 milijarde eura. Na depozite po viđenju odnosilo se 83 odsto, a na oročene, gotovo 17 procenata.

"Očekujem da će ovo što je preostalo obveznica kupiti firme, jer su značajno povoljniji uslovi, nego što je kamata na depozite u bankama", rekla je Matijašević.

Prosječna kamata na depozite u septembru je bila 0,26 odsto, i neznatno je uvećana u odnosu na prošlogodišnju. Razlika između kamata na ukupno odobrene kredite i kamata na depozite u septembru je bila gotovo šest procenata. Mogućnost da ulažu u obveznice imali su svi punoljetni građani Crne Gore i strani rezidenti, a minimalni iznos je bio 500 eura.