Diplomatska mreža Crne Gore se širi, pa će šest novih ambasada biti otvoreno u Češkoj, Slovačkoj, Kataru, Saudijskoj Arabiji, Indiji i Japanu, a u Luksemburgu kancelarija. Iz Ministarstva vanjskih poslova kažu da se mreža gradi postepeno i promišljeno, ali ne otkrivaju koliko će koštati nove ambasade.
"Troškovi se razlikuju od države do države, od lokacije, cijene zakupa, troškova života, minimalne strukture osoblja i inflatornih kretanja. Ministarstvo će, u skladu sa fiskalnim mogućnostima i kretanjem cijena, ažurirati početne procjene troškova i uskladiti ih sa planiranim budžetskim izdvajanjima", rekli su iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
Objašnjavaju da je diplomatska mreža ključna za afirmaciju zemlje, privlačenje investicija, povećanje trgovinske razmjene i promociju Crne Gore. Stručnjaci ne sumnjaju u opravdanost otvaranja ambasada, ali kažu da ni postojeće ne ostvaruju svrhu.
"Da bi širenje imalo suštinskog efekta, otvaranje novih misija, mora biti praćeno vanjsko-političkom strategijom, i precizno definisanim ekonomskim ciljevima. Iz iskustva u praksi, znam da naša diplomatska predstavništva često kubure sa finansijama, ljudskim resursima, prosto ne uspijevaju da ostvare puni potencijal", kazao je Mladen Grgić sa Fakulteta političkih nauka.
Da kubure sa ljudskim resursima govori podatak da u 11 ambasada još nijesu imenovani ambasadori i to pretežno u zemljama EU sa kojom se integrišemo. Fale nam između ostalih, ambasadori u Grčkoj, Njemačkoj, Španiji, Velikoj Britaniji. Sa širenjem mreže, Ministarstvo najavljuje i promjenu unutrašnje organizacije i sistematizaciju, za optimalan broj službenika.
"Biće urađena detaljna analiza potrebnih kadrovskih kapaciteta. U skladu sa međunarodnom praksom, broj osoblja biće prilagođen specifičnostima svake zemlje i prirodi bilateralnih odnosa, uključujući i imenovanje ambasadora", rekli su iz MVP.
"Treba raditi na profesionalizaciji mreže, da politička imenovanja koja su naša realnost, ustvari za malu državu koja ima ograničene resurse, možda nijesu najadekvatnije rješenje, jer često politička imenovanja ne prati kvalitet. Ima raznih slučajeva, i ne treba generalizovati, ali diplomatska služba ne bi trebalo da bude nagrada za nekog političara, ili prilika da se živi u nekoj regionalnoj zemlji", istakao je Grgić.
Grgić primjećuje i da je vanjska politika koju vodi Vlada konfuzna i da njene delegacije više putuju ka Ujedinjenim Arapskim Emiratima, nego ka Evropskoj uniji u koju se integrišemo. Problematizuje strateške sporazume sa zemljama koje su takođe van EU, oko ključnih sektora poput energetskog.
Bonus video:
