U emisiji je pušten prilog o dijalogu premijera Spajića i predsjednika Srbije Vučića koji je, između ostalog, kazao da bi mogao da priča o tome kako crnogorski zvaničnici ne pominju logor Lora, na šta je Laković odgovorio da je Spajić imao šest ili sedam godina kad su crnogorski državljani stradali u tom splitskom logoru.
Zirojević je rekao da se nada da će Crna Gora biti naredna članica EU, a da će tamo čekati Srbiju sa nekom promijenjenom vlašću.
Janović je kazao da uvijek treba da se vodi računa o interesima Crne Gore, a ne o stranim agendama.
Laković je kazao da se Odbor za bezbjednost i odbranu nije bavio vojno-policijskom akcijom "Luganjsk", u kojoj je uhapšeno više ljudi za koje se sumnja da su ratovali za druge države.
Zirojević je naveo da je to još jedan primjer nerada institucija i sistema.
Zirojević je kazao da je Uprava carina saopštila Odboru da nemaju podatke o tome da je spomenik Đurišiću legalno "ušao" u Crnu Goru.
Janović je kazao da nije smjelo da se uopšte dopusti da se spomenik postavi, te da je bila prva greška.
Napomenuo je da je postavljanje spomenika dio šireg hibridnog obrasca.
Na pitanje kojim saznanjima raspolaže u vezi sa dešavanjima u Gornjem Zaostru, Laković je rekao da Odbor za odbranu i bezbjednost očekuje odgovor od ANB-a, policije i Uprave carina u vezi sa podizanjem spomenika Pavlu Đurišiću.
Istakao je da ima snažan utisak da je BIA imala interes da djeluje u tom slučaju, te da je vrlo moguće da su iskoristili nečiju ideju, te da su podstrekavali to ponašanje.
Govoreći o "trenutnom prebivalištvu" spomenika, napomenuo je da, s obzirom na to da statua nalazila u manastiru, ako tu nije nađena, stiču se uslovi za krivično djelo prikrivanje.
Zirojević je upitao ko je obavijestio premijera Spajića o tome šta se desilo u noći 25. oktobra, rekavši da neko pokušava da sakrije svoju grešku.
Dodao je da odluka o uvođenju viza državljanima Turske bila besmislena.
Janović je rekao da su se zakonski stekli uslovi da se ksenofobni protest ispred Vlade prekine, te da policija selektivno djeluje, istakvši da je policija razbila protest ispred Vile Gorica, koji su protestovali protiv dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću.
Laković je, govoreći o postupanju policije u danima nakon incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo 25. oktobra, kazao da je policija dobro postupila, te da je dobro odmjerila situaciji i podnijela prekršajne prijave.
Na pitanje da li država demonstrira nemoć da prevenira takve situacije, Laković je odgovorio da je siguran i da policija i ANB rade na preventivnom rješavanju problema, te da je uočeno da se Zakon o strancima mora mijenjati.
Laković je rekao da nemaju svi u Vladi iste prioritete, te da s vremena na vrijeme određeni politički subjekti iznose druge prioritete, poput jezika i državljanstva.
Istakao je da bi, da ima uticaj, odmah ukinuo podršku Vranešu, ali da će se to rješavati na relaciji opštinski odbor - Predsjedništvo PES-a.
Zirojević je kazao da Dario Vraneš, da postoji pravna država, ne bio bio na čelu Pljevalja, već u pritvorskoj ćeliji.
Naveo je da Vraneš od Pljevalja u kontinuitetu pravi cirkus, te da ako ne postoji institucionali odgovor, mora da postoji politički.
Kazao je da Vraneš ne vrši vlast sam, te da mu "servilni" odbornici Pokreta Evropa sad i Demokrata omogućavaju opstanak na vlasti.
"Zbog toga što nema političkog odgovora, Dario Vraneš radi ovo što radi", poručio je Zirojević.
Janović je, na pitanje šta bi se dešavalo da predsjednik neke opštine u susjednim država radi ovo što Vraneš radi, kazao da ne postoji način da se to desi.
Laković je kazao da nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji žele tenzije, te da je reakcija premijera Milojka Spajića bila takva da nije htio da daje na značaju Vranešovim izjavama.
Dodao je da nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, rekavši da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
Napomenuo je da NSD "ne vodi kolo", već da parlamentarna većina zajednički funkcioniše.
Izvršni direktor BIRN-a Vuk Maraš poručio je, u emitovanom prilogu, da otisci stranih službi svuda po Crnoj Gori, a najčešće po institucijama.
“Dakle, mi nemamo kontroobavještajnu i obavještajnu zaštitu i teško je za očekivati da se to brzo promijeni dok god je kompletan sektor bezbjednosti od policije do Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) partijski plijen, a ne mjesto gdje treba da dođu kvalifikovani ljudi koji bi nas od toga mogli zaštititi”, ukazao je.
Maraš je naveo da zato Crna Gora svjedoči raznim malignim uticajama sa strane, kojima primarni interes jeste da se spriječi ulazak u Evropsku uniju (EU), ali i učvršćivanje pozicije države kao članice NATO pakta.
Kazao je da Crna Gora zemlja danas u kojoj predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš može bez posljedica da “sanja odvajanje Crne Gore i njeno prisjedinjenje nekim drugim zemljama”, u kojoj određene političke strukture propagiraju ksenofobiju koja rezultira “lovom” na građane turske nacionalnosti, grafite protiv manjina koje crtaju policijski funkcioneri kako bi za njih onda optužili konkurenciju, vladiku kom je više stalo do toga da digne spomenik četničkom komandantu, nego do Božije zapovijesti…
“… Optuženog za šverc cigareta koji preko svoje medijske posluge plasira identične narative u nekoliko nezavisnih medija, pobunu u Botunu koja vlast organizuje sama protiv sebe, negiranje genocida u Srebrenici, guranje prsta u oko Hrvatima oko Jasenovce i začikavanje da nas blokiraju u procesu evropskih integracij”, naveo je on.
Maraš ističe da je ulazak Crne Gore u EU definitivno suprotan interesima Rusije koja, prema njegovim riječima, uporno pokušava da pokaže kako Evropa ne funkcioniše i da je na taj način destabilizuje, ali da s druge strane ona ne odgovara nekim komšijama od kojih je vjerovatno najbolji primjer - Srbija.
“Dakle, jer svako naše napredovanje ka evropskim integracijama pokazuju stvari koliko se nazaduju u Srbiji zbog nedostatka reform i raznih političkih kriza koje tamo uzrokuje naravno vlast. Sve u svemu otisci raznih stranih, ali rekao bih i domaćih kriminalnih struktura su po Crnoj Gori i doprinose vrlo aktivno da se potpuno kao građani izbezumimo raznim inicijativama koje trebaju da podriju reforme, evropske integracije i dalji put Crne Gore”, poentirao je on.
Novinarka Nezavisnog dnevnika “Vijesti” Jelena Jovanović kazala je da samo onaj ko neće, ne vidi uticaj stranih službi ili drugih država, bez obzira sa koje adrese iz tih država taj uticaj dolazi. Kazala je da se taj slučaj ogleda u više slučajeva – izjave Daria Vraneša, dešavanja u beranskom selu Gornje Zaostro, situacija u Botunu…
“Takođe, ne smijemo zaboraviti krajem avgusta informacije koje smo mi objavili, a to je da bezbjednostne službe, upravo iz razloga što bi neko možda mogao pokušati otcijepljenje jednog dijela države, naročito motre Pljevlja, Nikšić, Ulcinj, Gusinje, jer su tamo prepoznate neke strukture kojima odgovara etnofederalizacija”, poručila je Jovanović.
Rekla je da brojne službe u Crnoj Gori imaju interese, te da misli da će se njihov uticaj i pokušaj da destabilizuju Crna Gora pojačavati kako se Podgorica bude približavala EU.
“Jedan od motiva sigurno jeste da se zaustavi Crna Gora na svom putu iako je svima jasno da je to nemoguće. Ne znam što bi trebalo da se dogodi da Crna Gora ne uđe u EU zato što je i njima (EU) interes da pokažu da su i dalje tu za male države. Da li će to biti 2027? Ja sam optimista, ali onima koji neće ući te godine odgovara da ne uđe ni Crna Gora, jer će ovdje morati da se ipak malo ozbiljnije radi nakon toga”, konstatuje ona.
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević kazala je, u prilogu emitovanom u emisiji, da su strani uticaji na politička i društvena dešavanja u Crnoj Gori vrlo očigledni i zabilježeni od relevantnih aktera koji to prate.
Rekla je da je ono što je takođe očigledno i registrovano je da država nema ni strategije, ni zakone, ni institucije sposobne da se tim negativnim stranim uticajima odupru.
“U prvom redu to je zbog toga što nemamo ni na političkom nivou koju konsenzus oko toga da je to problem koji treba rješavati. Iako je tema ima bezbjednosni aspekt, ovi uticaji prije svega su politički motivisani, a to definitivno utiče na društvenu stabilnost, a time i na bezbjednost građana i građanki”, napominje Kovačević.
Ocijenila je da se ti uticaji manifestuju na različite načine, a da je onaj najočigledniji - uticaj na informacioni prostor, kad se situacije krize u Crnoj Gori iskorišćavaju u orkestriranim organizovanim kampanjama medija iz regiona, prvenstveno iz Srbije.
“Druga vrsta manifestacija je politička, dakle, direktni politički utica i kroz finansiranje, kroz podršku aktera, kroz podršku naslinih grupa ili recimo kroz izjave koje direktno destabilizuju Crnu Goru”, dodala je ona.
Kao primjer je navela situaciju sa, u tom trenutku, neuspješnom potragom za ubicom Alijom Balijegićem.
“… Kad predsjednik susjedne države Srbije (Aleksandar Vučić) saopštava da se radi o nasilnom ekstremizmu što utiče i proizvodi direktne etničke i nacionalne tenzije u Crnoj Gori”, konstatovala je.
Kovačević je poručila da postoje i ekonomski uticaji koji se onda reflektuju na bezbjednosnu situaciju u državi.
Direktor Media centra Goran Đurović rekao je da prekogranični uticaj koji se vrši permanentno u Crnoj Goru ima dva aspekta.
“Prvi je što se vrši medijski uticaj iz Srbije koji je konstantan i koji naravno ima za cilj da u Crnoj Gori izazove destabilizaciju onoga što možemo nazvati građanska Crnoj Gora odnosno da pruži vrlo jasnu podršku onome što su politički eksponenti režime u Srbiji”, kazao je on.
Naglasio je da je važno je da se podrška tim akterima pruža kroz čitav niz medija koji su dijelom registrovani u Crnoj Gori.
“… Ali ono što je mnogo opasnije i što je onako prilično izraženo za sve naše građane, što se ta podrška u dezinformisanju, ali i relativizaciju svega onoga što su nacionalizam, fašizam i uticaj retrogradnih radikalnih struja u Crnoj Gori plasira putem kablovskih operatera koji prenose naravno medijske sadržaje iz Srbije”, podvukao je.
Đurović ističe da je učesnik u toj medijskoj priči i Javni servis.
“… Na način što kroz svoje informativne emisije, ali i pozivanje gostiju u svojim programskim sadržajima daje prostor za relativizaciju zločina, za relativizaciju naravno nacionalizma, fašizma”, rekao je.
Zirojević je konstatovao da je jasno da se pitanje izgradnje kolektora u Botunu politizuje. Kazao je da se, ukoliko dođe do nemilih scena u Botunu, ne šalje dobra slika, te da treba da se iscrpi i "posljednji atom" dijaloga.
Janović je kazao da se političari u vlasti ponašaju kao da vode partije, a ne državu, te da stalno podilaze svom biračkom tijelu, te da je Botun samo još jedna od tema koje se koriste za podrivanje političke situacije u državi.
Upitan da li su dešavanja u Botunu politička, ekološka ili imaju i neki drugi oblik, Laković je kazao da postoje mještani Botuna koji iskreno protestuju radi očuvanja životne sredine, ali da ih pojedinci koriste za destabilizaciju političkih prilika u državi.
Laković je kazao da kad neka od ambasada Kvinte da preporuku u vođenju javnih politika, dio stranaka to naziva agresorskih ponašanjem, a da je reakcija tih partija drugačija kad to na podrugljiv način radi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Laković je ukazao da oni koji djeluju protiv izgradnje kolektora u Botunu, djeluju direktno protiv crnogorskih nacionalnih interesa.
Janović je rekao da je Crna Gora sigurno pod udarima stranih uticaja, te da je zbog svoje geostrateške pozicije i unutrašnjih podjela, jedan od primarnih kandidata za strani maligni uticaj.
"Bez obzira što smo država pod NATO kišobranom, od stranih uticaja se moramo sačuvati iznutra i svojim radom, prije svega mislim na Agenciju za nacionalnu bezbjednost, vojnu policiju...", rekao je.
Upitan da li se ANB jača imenovanjem osoba koje nisu profesionalci u tom sektoru, odgovorio je da svako treba da radi na tome da se brani od stranih uticaja.
Janović je kazao da ne rade svi politički akteri na tome da se država brani od stranih uticaja.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da se "dobro poznati rukopis" vidi i u slučaju postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću i u vezi sa incidentom na Zabjelu, kazavši da misli na Bezbjednosnu-informativnu agenciju (BIA) - tajnu služu Srbije.
Naveo je da su određena saznanja podijeljena sa Odborom za bezbjednost i odbranu, rekavši da on smatra da bi trebalo hitno da se djeluje.
Voditelj emisije Petar Komnenić rekao je da je u emisiju zvao i predstavnika Demokrata, ali da se on nije odazvao pozivu iz privatnih razloga.
Zirojević je kazao da su u periodu nakon 2020. godine postojala brojna sporna imenovanja u sektoru bezbjednosti.
Predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković (Pokret Evropa sad) kazao je da je moguće da su strane obavještajne službe djelovale u slučaju "Do Kvon", ali i u dešavanjima u beranskom selu Gornje Zaostro, gdje je podignut spomenik ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.
"Strane službe koriste krize u crnogorskom društvu, a primjer toga je i incident u podgoričkom naselju Zabjelo, taj slučaj im je sigurno bio zanimljiv da zakomplikuju bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori", kazao je Laković, dodavši da nema konkretne dokaze, ali da sve akcije ukazuju na to.
Nije direktno odgovorio na pitanje na koga sumnja da stoji iza tih incidenata, ali je poručio da prije svega sumnja na službu one države čija vlast ima cilj da uspori crnogorski integracioni proces.
Donedavni poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), a sada nezavisni parlamentarac, Nikola Janović, kazao je da je javnost unazad mjesecima bila u prilici da vidi njegovo mimoilaženje u stavovima s partijskim, te da je sve što je imao da kaže, rekao dok je bio u DPS-u.
Poručio je da će svoje dalje angažovanje nastaviti kao nezavisni opozicioni poslanik, a nije isključio mogućnost da u budućnosti formira svoju političku platformu.
Gosti večerašnje emisije "Načisto" na Televiziji Vijesti su: Miodrag Laković - predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, Nikola Janović - nezavisni poslanik i donedavni član Odbora za bezbjednost i odbranu i Nikola Zirojević - član Odbora i poslanik Socijaldemokrata
Bonus video:
