Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić kaže da demografski oporavak neće ići tako brzo i da svi u sistemu treba da se potrude kako bi država prešla u dugoročan pozitivan trend, kada je ovaj problem u pitanju. Gutić je u intervjuu Televiziji Vijesti najavio da će ove godine biti formirano nekoliko novih institucija koje će pomagati žrtvama nasilja kao i djeci a Miljana Dašić pitala ga je i šta će mu biti ključni prioriteti.
"Najbitnija stvar koju smo radili je nacrt Zakona o socijalnoj ličnoj zaštiti. Obezbijedili preduslove da osnujemo i neke nove institucije u idućoj godini. Tu prije svega mislim na Centar za hraniteljstvo, Barnahus kuću za djecu žrtve nasilja i treću instituciju, tzv. krizni centar, slično kao i kod Barnahus modela, dakle instituciju koja treba da pruži utočište odraslim i starim licima, žrtvama nasilja ili seksualnog nasilja. Ono što je još bitno jeste da smo usvojili Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji, na neki način, uvodi stvarnu reformu u oblast vještačenja invaliditeta", kazao je Gutić.
Šta Vi prepoznajete kao najveći socijalni problem u Crnoj Gori i na koji način pokušavate da ga riješite?
Mogao bih reći da su korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice možda u najtežoj situaciji. Napomenuo bih da u Crnoj Gori ima oko 4.600 primalaca materijalnog obezbjeđenja porodice sa oko 15.600 članova. Dakle, oko trećine tih članova, odnosno oko 5.200, su radno sposobni korisnici. U tom smislu smo radili i određene izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojima smo predvidjeli da, ukoliko primaoci materijalnog obezbjeđenja porodice budu angažovani kroz aktivne mjere zapošljavanja, preko zapošljavanja do 12 mjeseci, i dalje ostanu primaoci materijalnog obezbjeđenja porodice, kako bi stekli određenu sigurnost i kako ne bi bili u strahu da će izgubiti ovo pravo ukoliko pokušaju da se angažuju na tržištu rada.
Crna Gora godinama ima visok rizik od siromaštva i socijalne isključenosti. Da li trenutni nivo materijalnih davanja može zaista da zaštiti najugroženije, posebno djecu?
Ima 18 vrsta raznih davanja u oblasti socijalne i dječje zaštite. Tih mjera ima dosta, ali treba kroz vrijeme vidjeti koliki je bio njihov efekat i šta su dale. Najveći efekat i ono što se pokazalo kao najefikasnije treba unapređivati u budućnosti, a mjere koje su davale manji efekat mijenjati nekim drugim.
Koje su konkretne aktivnosti koje se tiču pitanja demografije u Crnoj Gori?
Demografski oporavak neće ići brzo. To je proces koji će trajati sporo, ali je bitno da zaustavimo demografski pad i krenemo u oporavak ili revitalizaciju. Očekivanje od Direktorata za demografiju jeste da izvrši analize mjera, prikupi sve podatke na jedno mjesto, predloži određene mjere i poveže sve resore koji imaju dodir sa bilo kojom demografskom mjerom, kako bi se na taj način predložila rješenja koja u budućnosti mogu dati efekat u vidu demografske revitalizacije ili oporavka.
Očekujete li u tom smislu podršku ostalih resora, s obzirom na to da je riječ o dugogodišnjem problemu za koji nije odgovoran samo vaš resor, već kompletna Vlada, posebno kada govorimo o opštinama na sjeveru?
Svi treba da doprinesu obezbjeđivanju bolje infrastrukture za građane, unapređenju obrazovanja i zdravstvene zaštite, kao i stvaranju boljih uslova za mlade bračne parove, i sve ono što je potrebno kako bismo usporili demografski pad ili prešli u pozitivan demografski saldo.
Bonus video:
