Za Crnu Goru je 2026-a, godina u kojoj bi prema očekivanjima trebalo da zatvori sva pregovaračka poglavlja sa Evropskom unijom, što gotovo svi politički subjekti ističu kao ključni prioritet. No, dio prosrpskih partija parlamentarne većine traže pokretanje nacionalnog dijaloga o pitanju ustavnog statusa srpskog jezika i dvojnog državljanstva.
Iz DNP-a kažu da inicijativa za izjednačavanje ustavnog statusa srpskog i crnogorskog jezika nije uperena protiv bilo koga već je odraz onoga što je pokazao Popis iz 2023 godine - da 43 odsto građana govori srpskim jezikom.
“Znači ovdje se ne traže i ne pokreću nekakva identitetska pitanja, niti se želi namjestiti bilo kakav novi neki politički koncept države, prosto se želi dovesti u ravnopravnost svaki građanin Crne Gore u skladu sa određenim stanjem na terenu, odnosno činjenicama koji se pokazuje iz popisa u popis. Ne postoji država na svijetu u kojoj jezik koji govori najveći broj građana nije i službeni jezik i to je prosto fakt”, objasnio je Dragan Bojović iz DNP-a.
Nacionalni dijalog o pitanju jezika je legitimna inicijativa, kažu u PES-u, ali dodaju da je za to neophodno i nacionalno jedinstvo, posebno u godini kada Crna Gora treba da zatvori pregovore o članstvu u EU.
“Ne treba blokirati takve inicijative sa nivoa diskursa. Ali ako neko ne može da obezbijedi nacionalno jedinstvo po tom pitanju u godini kada rješavamo druge stvari, smatram da je to onda falinka onoga koji to inicira, da on ima najveću odgovornost da obezbijedi to jedinstvo. Ponavljam, odgovornost je inicijatora da obezbijedi to nacionalno jedinstvo i mirnu atmosferu u kojoj će se ti pregovori dešavati", smatra poslanik PES-a Vasilije Čarapić.
Za promjenu bilo kog člana Ustava neophodna je dvotrećinska većina u parlamentu. Za promjenu državnih simbola i službenog jezika je, osim dvotrećinske podrške u parlamentu, potrebno organizovati referendum na kojem bi te promjene trebalo da podrži tri petine upisanih u birački spisak, što je oko 325.000 građana. Na posljednjem popisu se nešto manje od 270.000 izjasnilo da govori srpskim jezikom.
U opoziciji smatraju da su ti uslovi nepremostiva prepreka za inicijativu DNP-a, te da je ona samo pokušaj vlasti u Srbiji da preko svojih eksponenata u Crnoj Gori omete finiš njenih pregovora o članstvu u EU.
”Nisam sklon teorijama zavjere, ali kad čujem ovako učestale poruke na svaki iole manji progres po pitanju evropskih integracija i zvaničnog Beograda, teško da mogu da ne konstatujem da imamo neko miješanje koje potencijalno bi poremetilo tu priču", kazao je poslanik DPS-a Mihailo Anđušić.
Iako traže ustavno izjednačavanje srpskog i crnogorskog jezika, u DNP-u smatraju da inicijativa za ustavne izmjene treba da krene od Vlade i to u prvom kvartalu ove godine. Traže da kolege iz vlasti sa verbalne spremnosti pređu na konkretna djela i na taj način doprinosu zaustavljanju, kako su kazali, dalje diskriminacije lingvističke većine.
Bonus video:
