Crna Gora i dalje je jedina država u regionu koja bivšim političkim zatvorenicima sa Golog otoka nije omogućila rehabilitaciju ni obeštećenje. Ni posljednja inicijativa u tom pravcu, koju je prije skoro godinu podnio predsjednik države Jakov Milatović, nije naišla ni na kakav odjek u Skupštini a čini se da ni u novoj vlasti nema političke volje da se krene tim putem.
Crna Gora ulazi u još jednu godinu bez zakona koji bi ispravio jednu od najvećih nepravdi iz prošlosti. Jedina smo država u regionu koja nije rehabilitovala niti obeštetila žrtve Golog otoka.
"Poražavajuća je činjenica da Crna Gora, koja je u bivšoj Jugoslaviji u odnosu na broj stanovnika imala najveći broj političkih zatvorenika na Golom otoku, Svetom Grguru i drugim zatvorima, još uvijek nije donijela nijedan pravno obavezujući akt za njihovu rehabilitaciju i obeštećenje. Kako vrijeme prolazi, sve više žrtava teških kršenja ljudskih prava umire bez rehabilitacije i bez bilo kakvog materijalnog zadovoljenja, a njihove porodice i dalje snose posljedice te nepravde", kazala je za Televiziju Vijesti, Amra Bajrović iz nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA).
Od ukupno procijenjenih nešto preko 16 hiljada zatvorenika, čak 21 odsto bilo je iz Crne Gore. Ipak, Crna Gora je uradila daleko najmanje da pruži golootočkim žrtvama pravdu kakvu i zaslužuju.
"Države u regiji Srbija, Hrvatska, Slovenija donijele su zakone kojima su politički zatvorenici rehabilitovani i obezbijedile određene oblike obeštećenja. To jasno pokazuje da je rješenje moguće, ali da u Crnoj Gori izostanak takvog zakona je posljedica isključivo nedostatka političke volje", kazala je Bajrović.
Zakon o rehabilitaciji i obeštećenju golootočkih zatvorenika nije usvojen ni za vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS), ali ni nakon promjena 2020. godine. Bez rasprave u Skupštini ostala je i inicijativa predsjednika države Jakova Milatovića, podnijeta prije skoro godinu. Da li će je ponovo uputiti u proceduru, iz njegovog Kabineta, Televizija Vijesti nije dobila odgovor.
"Odsustvo zakonodavnog okvira za rehabilitaciju i obeštećenje ovih žrtava ne samo da predstavlja pravni i moralni propust države, već i ozbiljno odstupanje od osnovnih ljudskih prava i međunarodnih standarda pravde" naveo je Milatović u Inicijativi za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, podnijetoj prije skoro godinu.
Iako je Skupština Crne Gore još 1992. godine osudila teror nad osuđenicima na Golom otoku i drugim po zlu čuvenim logorima i zatvorima i objavila da će se svima njima obezbijediti moralna i pravna satisfakcija, to obećanje nikada nije ispunjeno. Više od tri decenije kasnije, Deklaracija o osudi kršenja ljudskih prava i zloupotrebe vlasti ostala je samo mrtvo slovo na papiru.
Bonus video:
