„Nauku ne treba praviti baukom. Treba je pojednostaviti i približiti djeci u ranom uzrastu“, poručila je dr Tatjana Dlabač, dekanica Pomorskog fakulteta u Kotoru, govoreći u Bojama jutra TV Vijesti o izazovima obrazovanja i položaju žena u tehničkim naukama.
Prisjećajući se početaka studiranja elektrotehnike krajem osamdesetih, istakla je da je upravo predrasuda bila njen dodatni motiv.
„Smatralo se da to nije za djevojke, da to ne mogu. Mene je upravo to motivisalo“, kazala je Dlabač.
Naglasila je da je praktična nastava ključna, ne samo u pomorstvu već u svim oblastima, te da djeca moraju imati priliku da kroz eksperimente i konkretan rad razumiju ono što uče.
„Radost u očima djece kada nešto sami otkriju ili naprave – to vraća vjeru da radimo pravu stvar“, poručila je.
Govoreći o podršci ženama u nauci, posebno je izdvojila porodicu kao temelj.
„Podrška porodice je ključni moment. Nakon toga dolazi podrška kolektiva i sistema“, kazala je, dodajući da postoje brojni konkursi i programi, ali da je potrebno podići svijest o tome da su prilike dostupne.
„Sve se može ako se hoće. Postoje procedure, postoje konkursi – treba imati hrabrosti da se upustite u tu priču“, istakla je Dlabač, zaključujući da danas imamo „samosvjesnu, sigurnu i moćnu Crnogorku koja može što hoće – pitanje je samo da li to želi“.
Klisić: Nauka mora biti na korist čovjeku
Profesorka Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dr Aleksandra Klisić, koja se našla među dva odsto najuticajnijih naučnika svijeta prema Stanfordovoj listi, poručila je da je nauka prije svega odgovornost prema društvu.
„Ako vjerujemo u ono što radimo, ako je to podržano ljubavlju, strašću, upornošću i stalnim preispitivanjem, rezultati izađu na vidjelo i budu na korist drugima“, kazala je Klisić.
Kao ljekarka i naučnica koja se bavi istraživanjem kardio-metaboličkih poremećaja i biomarkera za rano otkrivanje bolesti, naglasila je da naučni rad nema smisla ukoliko nije usmjeren na dobrobit čovjeka.
„Sve ono što stvaramo, ako nije na korist drugima, nema ni veliku naučnu svrhu i značaj“, poručila je.
Posebno je istakla značaj povjerenja pacijenata u medicinska istraživanja.
„Bez njihovog povjerenja i učešća nijedno istraživanje u oblasti medicine ne bi bilo moguće“, kazala je.
Mladim djevojkama koje razmišljaju o naučnoj karijeri poručila je da je sumnja prirodan dio razvoja.
„Sumnja je u određenoj mjeri dobra. Bitno je da se trudimo i istrajemo – rezultati neminovno dođu.“
Zeković: Nauka ne traži savršenstvo, već radoznalost i upornost
Jasna ZekovićJasna Zeković, naučna saradnica i rukovodilac praktikuma astronomije u Fondaciji PRONA, već više od decenije radi na popularizaciji nauke među mladima. Od polaznice škola nauke postala je mentorka i koordinatorka brojnih edukativnih programa.
„Prepoznala sam da mi lijepo ide prenošenje znanja i odlučila da se posvetim naučnoj edukaciji“, kazala je Zeković.
Istakla je da je važno da djeca imaju priliku da eksperimentišu i primjenjuju znanje u praksi, ali i da rade u timovima.
„Kada djeca eksperimentišu i formiraju naučne timove, nauka postaje bliska i zanimljiva“, rekla je.
Mladim djevojkama poručila je da se ne plaše nesigurnosti.
„Nauka ne traži savršenstvo. Niko se ne rađa sa svim sposobnostima – tu smo da ih razvijamo. Rezultati ne dolaze brzo, ali vrijedi istrajati“, zaključila je Zeković.
Bonus video:
