Crnu Goru i region ovog ljeta očekuju izuzetno visoke temperature, produženi toplotni talasi, suše, ali i rizik od požara i kratkotrajnih oluja, upozoravaju stručnjaci.
Prema najnovijim sezonskim prognozama Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, vjerovatnoća da će ljeto 2026. godine biti među najtoplijima u istoriji mjerenja, iznosi više od 70 odsto.
Meteorolog Dušan Pavićević, u Bojama jutra, na Televiziji Vijesti, rekao je da signal u prognozama ostaje stabilan i da nema značajnih promjena u odnosu na prethodne mjesece.
"Oni kažu šansa da bude među pet najtoplijih ljeta je preko 70 odsto. Najnoviji sezonski materijali se praktično ne razlikuju od prethodnih, što znači da nas zaista čeka jedno od najtoplijih ljeta", kazao je Pavićević.
On objašnjava da to ne znači nužno svakodnevne ekstreme, već dugotrajan period visokih temperatura.
"Glavno je da stalno bude preko 34, 35, 36, 38 stepeni, bez velikih kolebanja. To je ono što ovu godinu može svrstati među najtoplije. U posljednjih 30 godina imamo osjetno toplije uslove nego u prethodnih 50. Temperature preko 40 stepeni uglavnom su zabilježene u novijem periodu", rekao je Pavićević.
Direktorica Centra za klimatske promjene, Ivana Vojnović upozorava da se Zapadni Balkan i Mediteran zagrijavaju brže od većine drugih djelova svijeta i da su klimatske promjene već duboko prisutne u regionu.
"Evropa se zagrijava dvostruko brže u odnosu na ostale kontinente, a Mediteran se smatra klimatskom 'vrućom tačkom'. Naš region je posebno osjetljiv zbog geografskog položaja i spoja mediteranske i kontinentalne klime", istakla je ona.
Prema njenim riječima, na ubrzano zagrijavanje utiču prodori toplog vazduha iz Sjeverne Afrike, ali i zagrijavanje mora koje pojačava atmosferske nestabilnosti.
"Sve češće imamo prodore pregrijanog vazduha iz Sjeverne Afrike, koji se brže i duže zadržava nad Balkanom. Istovremeno, i more se zagrijava, što dovodi do većeg isparavanja i jačih atmosferskih nestabilnosti", navela je Vojnović.
Vojinović dodaje da su posljedice sve izraženije kroz ekstremne vremenske pojave.
"Dobijamo više toplotnih talasa, suša, ali i naglih, intenzivnih oluja. To je nova klimatska realnost, nema povratka na klimu na koju smo navikli", poručila je.
Naglašava da i mali porast globalne temperature ima velike posljedice.
"Čak i 0,5 ili 1 stepen globalnog zagrijavanja znači više ekstremnih vremenskih pojava – požara, poplava i suša", kazala je ona, uz ocjenu da je riječ o trajnoj promjeni klimatskog sistema.
Govoreći o riziku od požara, upozorava da je situacija ozbiljna.
"Već imamo produžene toplotne talase i sušne periode. To je pogonsko gorivo za požare", istakla je Vojnović, uz napomenu da, iako su službe obučenе, sistemske slabosti i nedovoljna opremljenost, posebno u dijelu vazdušne flote, predstavljaju izazov za odgovor na krizne situacije.
Sagovornici su u Bojama jutra upozorili da bi ekstremni vremenski uslovi mogli uticati na turističku sezonu, naročito u jeku jula i avgusta, kada se najtopliji periodi poklapaju sa najvećim brojem posjetilaca u Crnoj Gori. U tom kontekstu, klimatske promjene se sve više posmatraju ne samo kao ekološki, već i kao ekonomski i društveni izazov koji zahtijeva dugoročno prilagođavanje i jačanje sistema ranog upozoravanja, upravljanja vodnim resursima i ukupne otpornosti društva.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
