U toku je druga faza najobimnijeg genomskog istraživanja vinove loze u Crnoj Gori, koje bi moglo promijeniti dosadašnje razumijevanje porijekla balkanskog i evropskog vinogradarstva.
Istraživački timovi, predvođeni profesorom dr Miodragom Grbićem, nastavljaju potragu za autohtonim i starim sortama koje bi mogle predstavljati jedno od najznačajnijih genetskih bogatstava vinove loze u Evropi.
U Bojama jutra na TV Vijesti, profesor Grbić ističe da su rezultati dosadašnjeg rada već izuzetno značajni. U okviru pilot istraživanja analizirano je 512 uzoraka, pri čemu je identifikovana čak 51 do tada nauci nepoznata sorta vinove loze.
„To je bio najveći sistematski genomski projekat u Crnoj Gori. Rezultati su bili fantastični – otkrili smo 51 nepoznatu sortu vinove loze“, naveo je Grbić.
Istraživanje, objavljeno 2020. godine u časopisu Nature Scientific Reports, izazvalo je pažnju međunarodne naučne javnosti, iako, kako profesor ističe, na lokalnom nivou nije u potpunosti prepoznato.
Jedan od ključnih nalaza istraživanja odnosi se na sortu Kratošiju, za koju Grbić tvrdi da zauzima centralno mjesto u genetskom „pedigreu“ crnogorskog vinogradarstva.
„Kratošija je u centru pedigrea. Ona je dala oko 20 potomaka, što znači da se ovdje gaji jako dugo“, kaže on.
Istraživači su ranije, kako navodi, na više lokacija pronašli divlje i samonikle loze koje ukazuju na izuzetnu otpornost i dugovječnost autohtonih sorti.
„To je relikt starih vinograda. Loza raste bez navodnjavanja, bez zaštite, bez njege i opstaje. To nam govori da su te sorte potpuno prilagođene klimi“, ističe Grbić.
On smatra da bi upravo te sorte mogle biti ključ budućnosti vinogradarstva u uslovima klimatskih promjena.
Posebno interesovanje izaziva istraživanje povezanosti crnogorskih sorti sa poznatim svjetskim vinima.
„Radimo studiju koja pokazuje da je Kratošija identična sorti koja se u Italiji zove Primitivo, a u Kaliforniji Zinfandel“, kaže Grbić.
Kako navodi, riječ je o jednoj od najrasprostranjenijih vinskih sorti na svijetu, koja se danas uzgaja na četiri kontinenta.
Grbić ističe da Crna Gora posjeduje izuzetnu biološku i ekološku raznolikost, koja je rijetka u Evropi.
„Crna Gora je kao Španija u malom. Na malom prostoru imate more, planine, jezera, kanjone i endemske vrste. To je ekološki raj“, kaže on.
Upozorava, međutim, da se to bogatstvo mora očuvati od prekomjerne urbanizacije.
„Svaki neizgrađen prostor vrijedi milijarde. Kad se jednom betonira, izgubljen je zauvijek“, poručuje Grbić.
Druga faza istraživanja trenutno je u toku, a timovi rade na više lokacija širom zemlje, uključujući i sjeverne i planinske regione. Građani koji imaju stare vinograde ili loze, kako kaže profesor, mogu se uključiti u projekat.
„Ako imamo znanje i autohtone sorte, možemo izgraditi prepoznatljiv vinski identitet Crne Gore u Evropi“, zaključuje Grbić.
Istraživanje se nastavlja, a prvi novi rezultati očekuju se naredne godine, kada bi, kako naučnici najavljuju, mogla biti napravljena i nacionalna kolekcija autohtonih sorti vinove loze.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
