Ulaganja u zaštitu životne sredine, energetsku efikasnost, obnovljive izvore energije i cirkularnu ekonomiju mogu istovremeno donijeti koristi građanima i privredi, a da bi održiva ideja postala investicija, mora imati jasno definisane ekološke i finansijske efekte, kazao je pomoćnik direktora Eko-fonda Nemanja Peković.
On je, gostujući u „Bojama jutra“, govorio uoči konferencije „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“, na kojoj će održati keynote predavanje na temu „Kako održive ideje postaju investicije“, objasnio da Eko-fond djeluje u širokom spektru oblasti od zaštite životne sredine i klimatskih promjena do energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. O ovim, ali i brojnim drugim pitanjima važnim za održivi razvoj Crne Gore, razgovaraće se 24. septembra u Podgorici. Detaljan program dostupan je ovdje, dok se svi zainteresovani za učešće mogu prijaviti putem registracione forme.
Kao jedan od najpribližnijih primjera građanima i privredi izdvojio je ulaganje u energetsku efikasnost, prenosi PR Centar.
„Obnova fasada i stolarije, kao i proizvodnja električne energije na krovovima objekata mogu dovesti do smanjenja potrošnje energije i troškova korisnika“, kazao je Peković.
Govoreći o upravljanju otpadom, Peković je kao primjer naveo hotele i restorane koji svakodnevno proizvode velike količine otpada od hrane. Instaliranjem kompostera, kazao je, mogli bi da smanje količinu otpada koja završava na odlagalištima, ali i da dobiju materijal koji se može koristiti za prihranu zelenih površina i bašti.
„To je win-win situacija, smanjuje se otpad, ali i trošak njegovog odlaganja“, poručio je Peković.
Eko-fond, u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja i UNDP-om, planira javni konkurs za industrijsku simbiozu.
Suština tog koncepta je da ono što je za jednu kompaniju otpad može postati sirovina ili resurs za drugu. Peković je kao primjer naveo karton koji ostaje nakon dostave proizvoda, a koji drugom privrednom subjektu može biti sirovina za reciklažu.
„Industrijska simbioza podrazumijeva povezivanje dva ili više pravnih lica u okviru cirkularne ekonomije, sa ciljem efikasnijeg korišćenja resursa. Za taj javni konkurs već postoji veliko interesovanje, dok će UNDP pružiti tehničku podršku“, rekao je Peković, navodeći da se radi o pilot projektu za Eko-fond i Crnu Goru koji bi mogao biti objavljen već narednog mjeseca.
Kao još jedan primjer povezivanja i održivog korišćenja resursa, Peković je izdvojio uspostavljanje energetskih zajednica, podsjećajući da je u Crnoj Gori je uspostavljena prva energetska zajednica uz podršku Ministarstva energetike i rudarstva, Elektroprivrede Crne Gore i Eko-fonda.
„Koncept omogućava udruženim korisnicima da dijele proizvedenu električnu energiju u skladu sa svojim potrebama. Kada jedan korisnik ima više, a drugi manje potrebe za energijom, njenim dijeljenjem može se smanjiti i opterećenje distributivne mreže“, pojasnio je Peković.
On je istakao da dobra ideja sama po sebi nije dovoljna da bi neki projekat dobio podršku Eko-fonda.
„Projektni predlog mora ispunjavati uslove jasno propisane javnim konkursom, uključujući finansijske i prioritetne komponente, kao i indikatore koji se ocjenjuju u okviru konkretnog poziva“, rekao je Peković.
Podsjetio je da je u početku rada Eko-fonda bilo problema u razumijevanju načina na koji projektne predloge treba prilagoditi uslovima konkursa, ali da je kroz višegodišnje iskustvo taj proces unaprijeđen.
Kao jednostavan primjer održivosti ponovo je naveo energetsku efikasnost: kvalitetna fasada i stolarija mogu smanjiti količinu energije potrebne za zagrijavanje objekta, čime se ostvaruju i dugoročne uštede.
Govoreći o obavezama Crne Gore u oblasti zaštite životne sredine, među kojima su upravljanje otpadom, razvoj cirkularne ekonomije i primjena ekoloških standarda, Peković je istakao značaj dostupnosti finansiranja.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera kroz zakonske mehanizme nastoji da uspostavi sistem prikupljanja i usmjeravanja sredstava za projekte u toj oblasti.
Podsjetio je i na ranije podsticajne programe Eko-fonda za građane, poput zamjene starih uređaja u domaćinstvima. Građani su predajom starih uređaja mogli da dobiju subvenciju za kupovinu novih, dok se prikupljeni električni i elektronski otpad dalje zbrinjavao i uključivao u proces reciklaže.
Peković je najavio i nastavak aktivnosti u oblasti energetske efikasnosti u hotelijerstvu.
„Već sljedeće sedmice trebalo bi da bude objavljen javni konkurs za izvođače radova. Nakon njihove kvalifikacije, izvođači bi svoje ponude mogli da predstave korisnicima Eko-fonda, odnosno hotelima“, naveo je Peković.
Hotelsku industriju izdvojio je kao značajnog potrošača električne energije, ali i generatora otpada, zbog čega u tom sektoru postoji prostor za primjenu mjera energetske efikasnosti.
Na konferenciji „Održivo liderstvo: Od odluke do uticaja“, koja će biti održana 24. septembra u Podgorici, Peković će govoriti o putu od održive ideje do investicije, a kao glavnu poruku koju želi da učesnici ponesu sa konferencije izdvojio je odnos između zaštite životne sredine i koristi za same građane i kompanije.
„Čuvamo životnu sredinu i ona čuva nas“, poručio je Peković.
Kako je objasnio, odgovoran odnos prema proizvodima, otpadu i potrošnji električne energije ne donosi samo korist za životnu sredinu, već se može odraziti i na kućne i poslovne budžete.
Peković je naglasio da zelena tranzicija zahtijeva saradnju države, privrede, finansijskog sektora, međunarodnih partnera i krajnjih korisnika.
„Bez informisanih i osviješćenih korisnika subvencije, dostupna finansijska sredstva i zakonska rješenja mogli bi ostati samo „slovo na papiru“. Ključno je da građani i privreda razumiju korist od ulaganja i da svi akteri djeluju zajedno“, zaključio je Peković.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
