Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) iniciralo je formiranje radne grupe koja će preispitati ograničenja brzine i saobraćajnu signalizaciju na crnogorskim putevima.
Državni sekretar MUP-a, Petar Koprivica, kazao je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti, da će struka procijeniti gdje postojeća ograničenja treba zadržati, a gdje ih eventualno povećati ili smanjiti.
Pri odlučivanju će se, između ostalog, analizirati stanje i preglednost puteva, intenzitet saobraćaja, priključni putevi i konfiguracija terena.
Koprivica je poručio i da eventualna promjena ograničenja neće značiti retroaktivno brisanje ranije izrečenih kazni, jer policija postupa u skladu sa propisima koji važe u trenutku kontrole.
Kako je kazao, jedno od pitanja koje je podstaklo inicijativu jeste da li ograničenja koja su na pojedinim putevima određena prije više decenija i dalje odgovaraju današnjim uslovima.
"Slušajući ono što su bile sugestije naših građana, koji su se sa pravom pitali da li su ograničenja brzine, koja su na dobrom dijelu naših puteva propisana krajem prošlog vijeka, zaista odgovarajuća, pokrenuli smo inicijativu prema Ministarstvu saobraćaja", kazao je Koprivica.
Namjera je da se stručno analiziraju ne samo ograničenja brzine već i vertikalna saobraćajna signalizacija.
U proces bi, pored nadležnih institucija, trebalo da budu uključeni saobraćajni stručnjaci i Univerzitet Crne Gore. Koprivica podsjeća da ova oblast nije u direktnoj nadležnosti MUP-a, već Ministarstva saobraćaja.
"Želimo da kroz stručnu analizu dođemo do odgovora da li su ograničenja koja trenutno važe zaista relevantna – da li ih na pojedinim dionicama treba zadržati, povećati ili potencijalno smanjiti", rekao je Koprivica.
Nije želio da unaprijed izdvaja puteve na kojima bi moglo doći do promjena.
"Volio bih da stručna analiza, ne političari ili glavni donosioci odluka, nego upravo struka, da svoj sud o tome koje dionice treba potencijalno revidirati u smislu ograničenja brzine", istakao je.
Na pitanje jesu li neka ograničenja relikvija drugih vremena, Koprivica je objasnio da propisana brzina zavisi od niza faktora i da se ne može posmatrati samo kvalitet asfalta ili mogućnosti savremenih automobila.
"To su stanje infrastrukture, stanje kolovoza, preglednost, intenzitet saobraćaja, razne vrste priključnih puteva, konfiguracija terena i još mnogi drugi pokazatelji", naveo je.
Analiza bi, između ostalog, trebalo da pokaže da li su rekonstrukcije pojedinih puteva dovele do situacije u kojoj postojeća ograničenja više ne odgovaraju uslovima na terenu.
"Treba da dobijemo odgovor da li danas u Crnoj Gori zaista imamo ograničenja koja su odgovarajuća ili su, određenim rekonstrukcijama puteva, ta ograničenja zastarjela i ostala kao relikvija nekih drugih vremena kada su važili drugačiji uslovi na putevima", kazao je Koprivica.
Nema retroaktivnog brisanja kazni
Preispitivanje ograničenja dolazi u trenutku pojačane kontrole saobraćaja i primjene radarskih sistema. Na pitanje šta će biti sa vozačima koji su već kažnjeni ukoliko se naknadno utvrdi da na određenoj dionici treba promijeniti ograničenje, Koprivica je kazao da neće biti retroaktivnog brisanja kazni.
"Potencijalna izmjena ograničenja brzine na određenim dionicama neće automatski značiti da će se retroaktivno određene kazne brisati. Mi smo dužni da po zakonu sprovodimo mjere kontrole saobraćaja po važećim zakonskim normama", poručio je.
Ukoliko nakon stručne analize dođe do promjene ograničenja, Uprava policije će, kako je objasnio, način kontrole prilagoditi novim pravilima kada ona zvanično stupe na snagu.
Prvo najprometnije dionice
Naredni korak je formiranje radne grupe. Ministarstvo saobraćaja trebalo bi da uputi pozive institucijama koje će učestvovati, nakon čega će biti utvrđeni metodologija, plan i dinamika rada.
Koprivica kaže da nije realno očekivati da analiza svih puteva bude završena za kratko vrijeme, pa bi posao trebalo sprovoditi fazno.
"Vjerovatno treba prvo ići od određenih prioritetnih dionica gdje je najveći intenzitet saobraćaja, a potom širiti analizu i na ostale puteve", rekao je.
MUP smatra i da javnost treba redovno informisati o radu stručnog tima i rezultatima analize.
Koprivica ističe da krajnji cilj nije ni povećanje ni smanjenje brzine samo po sebi, već veća bezbjednost na putevima.
"Onoga momenta kada smanjimo broj saobraćajnih nezgoda i povećamo bezbjednost na putevima, možemo smatrati da smo kao cjelokupan sistem dali adekvatan odgovor onome što se od nas traži", zaključio je Koprivica.
NE PROPUSTITE
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
