Dok su zbog veličanja pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića protiv pojedinih građana i drugih lica pokretani prekršajni ili krivični postupci, javnosti i dalje nije poznat epilog prijava protiv visokih državnih funkcionera. Među njima su šef Skupštine Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, koji uživaju poslanički imunitet, dok je zbog izjava o prvostepeno osuđenim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) kritikovan i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj. Da li imunitet utiče na postupanje tužilaštva i postoji li ujednačena praksa odgovore iz podgoričkog Višeg tužilaštva Televizija Vijesti nije dobila.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić uputio je saučešće povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića. Poslanik DNP-a Milan Knežević otišao je korak dalje poručivši da je Mladić heroj, a ne ratni zločinac. Zato partija čiji je lider nije dala kvorum za sjednicu na kojoj je trebalo da se raspravlja o Mandićevoj smjeni.
"DNP nije dala kvorum na sjednici 24. septembra iz prostog razloga što nije željela da ni na koji način dozvoli orgijanje nad sjenima generala Ratka Mladića, na pokušaje njegovog genocidisanja i stvaranja ratnog zločinca od njega", rekao je Knežević 29. septembra.
Knežević ga tako opisuje iako je Mladić pred Haškim tribunalom pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Ipak javnosti nije poznat epilog krivičnih prijava podnijetih protiv Mandića, Kneževića i predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša.
"Tužilaštvo mora po svakoj prijavi da formira predmet i protiv građana i protiv poslanika. Ali postoji razlika kada su poslanici u pitanju. Mora se od Skupštine tražiti dozvola za skidanje imuniteta ako se utvrdi da postoji osnova za krivično gonjenje", kazala je za Televiziju Vijesti, Elizabeta Mrnjavčević iz nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava.
Međutim nema informacije da je u ovim slučajevima skidanje imuniteta zatraženo. U javnosti je kritikovan i potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, koji je nakon prvostepene presude bivšim čelnicima OVK odluku nazvao nepravednom, a rat OVK oslobodilačkim i pravednim. Njegov slučaj pravno je drugačiji jer Krivični zakonik predviđa kaznu ukoliko je zločin utvrđen pravosnažnom presudom, dok je protiv bivših čelnika OVK donesena prvostepena odluka.
"Smatramo da nijedan državni funkcioner, političar, poslanik, ne treba da relativizuje presude Međunarodnih sudova, niti da ih osporava", rekla je Mrnjavčević.
S druge strane, u Kolašinu je protiv osam osoba pokrenut prekršajni postupak zbog transparenta posvećenog Mladiću, u Podgorici protiv njih 11. Prekršajni postupak vodi se i protiv podgoričkog odbornika Milivoja Brkovića, dok je podgoričko Više tužilaštvo formiralo predmet protiv mitropolita budimljansko – nikšićkog Metodija zbog sumnje na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Ipak, bez potpunih podataka o epilogu svih slučajeva nije moguće utvrditi postoji li ujednačena tužilačka praksa, niti po kojim kriterijumima se neki slučajevi tretiraju kao krivično djelo, drugi kao prekršaj.
"Tužilaštvo odugovlači sa procesuiranjem bilo koga ko veliča Ratka Madića. Jedini slučaj za koji nam je poznat je procesuiranje u predmetu vezano za grafit na ambasadi BiH u Podgoricu. Ali nemamo informacija kako je taj slučaj procesuiran, da li je prekašano ili krivično", kazala je Mrnjavčević.
Televizija Vijesti pitala je Više tužilaštvo, kojim rukovodi Duško Milanović, da li je imunitet Mandića, Kneževića i Đeljošaja na bilo koji način uticao na njihovo postupanje, ali odgovore nije dobila.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
