Dugotrajna suša i visoke temperature dovele su do presušivanja pojedinih djelova korita Morače, dok se dio vode u periodu malih voda infiltrira u podzemlje kroz aluvijalne sedimente. Hidrolog Golub Ćulafić upozorava da ovakve pojave nijesu nove, ali da produžavanje sušnih perioda, u skladu sa klimatskim promjenama, može učiniti ovakve scenarije sve učestalijim.
„Zahvaljujući svojim geološkim karakteristikama, tok Morače na potezu od Manastira Duga do Zlatice u periodu malih voda jedan dio gubi u podzemlje. Površinska voda se infiltrira kroz aluvijalne sedimente, odnosno pijesak i šljunak, tako da jedan dio vode teče ispod same površine“, objasnio je Ćulafić.
On je kazao da je trenutno stanje posljedica dugog i toplog ljeta, izostanka padavina, ali i produžavanja hidrološke suše, koja nije pogodila samo Moraču već i druge vodotokove u Crnoj Gori.
Poseban problem predstavlja uticaj suše na biljni i životinjski svijet. Riba koja je ostala zarobljena u izolovanim lokvama izložena je visokim temperaturama, dok se zagrijavanjem vode smanjuje količina rastvorenog kiseonika, zbog čega postoji velika vjerovatnoća da će dio ribe uginuti.
Najavljena kiša za četvrtak i petak mogla bi donijeti određeno olakšanje, ali Ćulafić smatra da je važno razumjeti da trenutni problem nije samo hidrološki i hidrogeološki, već i ekološki.
„Ovo nije samo izolovan slučaj ove godine. Presušivanje Morače na pojedinim djelovima dešavalo se i ranije, iako ne u ovom obimu i intenzitetu“, rekao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, produžavanje sušnih perioda i izostanak padavina scenariji su koji bi u budućnosti mogli sve više pogađati Crnu Goru, ali i druge djelove Evrope.
Ćulafić je ukazao i na svojevrsni „resursni paradoks“ Crne Gore – zemlja ima značajan vodni potencijal, ali je voda neravnomjerno raspoređena tokom godine. Upravo u ljetnjim mjesecima, kada su potrebe za vodom najveće, padavina je najmanje, temperature su visoke, a isparavanje dodatno smanjuje raspoložive količine vode.
„Moramo biti svjesni značaja očuvanja vodnih resursa i pokušati nešto da preduprijedimo. Ne možemo samo biti posmatrači i reći da je to prirodni proces“, poručio je Ćulafić.
Kao jedan od načina da se doprinese očuvanju vodnog režima, naveo je sprječavanje požara, nekontrolisane sječe šuma i neodgovarajuće eksploatacije pijeska i šljunka, jer sve to može poremetiti prirodni režim rijeka.
Posebnost Morače, kako je objasnio, dodatno je određena geološkim karakteristikama terena. Aluvijalni sedimenti nalaze se preko kraških stijena, koje su porozne, pa se u periodima malih voda dio riječnog toka infiltrira u podzemlje i javlja na drugim mjestima, uključujući izvore.
Ćulafić je podsjetio na ranija istraživanja, navodeći da je pokojni profesor Mičko Radulović u svojim radovima opisivao ponorske zone u blizini Manastira Duga, gdje se tokom malovodnog perioda gubi značajan dio vode.
Koliko je sistem Morače složen, pokazuje i podatak da je, prema mjerenjima koja su rađena prethodnog dana, na potezu od sastavaka Morače i Mrtvice kod Međurečja zabilježen protok od oko 2.000 litara u sekundi, dok je nizvodno na pojedinim mjestima korito gotovo potpuno suvo.
„Mnogo je faktora da se ovakvo stanje desi. Prvenstveno je tu meteorološki faktor, odnosno izostanak padavina i dugo i toplo ljeto, ali i geologija. To nam govori koliko smo ranjivi na prirodne procese“, kazao je Ćulafić.
Istovremeno, Morača može veoma brzo preći iz perioda malih voda u ekstremno visoke vodostaje. Ćulafić navodi da je prošle godine nivo rijeke za svega 48 sati porastao za gotovo deset metara.
Zbog toga smatra da je neophodno unaprijediti istraživanja i monitoring vodnih resursa. Posebno bi, kaže, bilo važno imati dodatne bušotine i podatke o nivou podzemnih voda, kako bi se bolje razumjelo kretanje vode između površinskih i podzemnih sistema.
„Čim se smanji nivo podzemnih voda, ova voda se infiltrira u podzemlje i javljaju se ovakvi scenariji“, zaključio je Ćulafić.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
