Baćović: Upitno je što vam znači da povećate zarade, a da je cijena toga da broj zaposlenih pada

Upitno je što vam znači u ekonomiji da povećate zarade određenom broju zaposlenih u Crnoj Gori, a da je cijena svega toga da broj zaposlenih u Crnoj Gori pada, saopštila je Maja Baćović, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Baćović je to rekla u razgovoru u okviru emisije Načisto, čija je tema bila "Euromodel - dugoročno rješenje ili opasna izborna obmana?", koja se večeras emituje na Televiziji Vijesti.

Razgovor sa Baćović vodio je urednik i voditelj emisije Načisto Petar Komnenić.

Komnenić: Jesu li se stekli uslovi, kako to kaže premijer u svom inicijalnom, dosta euforičnom obraćanju, da se ljudima dramatično uvećaju primanja ili zvanični podaci sugerišu nešto drugo?

"Što se tiče samog utiska, bilo je iznenađenje, vjerujem za sve nas, uključujući i mene. Pogotovo što taj administrativno utvrđen rast zarada definitivno nije bio očekivan, jer, recimo, možda ako se sjećate ili ako ste pogledali izvještaje Međunarodnog monetarnog fonda, koji su objavljeni možda samo par mjeseci prije pokretanja ovog modela, u njima je sugerisano da, recimo, rast zarada treba zaustaviti, da u principu rast zarada mora biti usklađen sa dinamikom produktivnosti. I bez Međunarodnog monetarnog fonda, čini mi se da se to dosta često čulo sa ove strane. Opet imali smo i one, mogli smo da čujemo o pregovorima vezano za kolektivni ugovor, koji su bili dosta spori, praktično i neuspješni, tako barem ja lično, nisam očekivala da će eventualno doći do bilo kakvog rasta zarada u ovoj godini", kazala je Baćović.

Komnenić: Gdje nas ovo vodi, koliku rupu pravi i kako se ta rupa može popuniti?

"Podaci strukturne biznis statistike i nacionalnih računa Crne Gore kažu da troškovi zarada čine 60 posto bruto dodajne vrijednosti u Crnoj Gori, što znači da je to imputna ili troškovna kategorija poslodavaca, čija promjena u najznačajnijoj mjeri utieče na konačne troškove poslovanja. Tako da ako povećate trošak poslodavcima za 20 posto uz tako visoko učešće troškova radne snage, čak i ako odlučite da zadržite operativni višak ili ono što nazivaju kod nas bruto marža na nepromjenjenom nivou i samo eventualno blago prilagodite troškove investiranja s obzirom da naravno morate da nabavite investicionu opremu, pretpostavimo da je uvozite pa je ta promjena cijene niža, znači samo po osnovu tih rasta troškova koje sam navela, poslodavci da bi mogli da isplate te troškove moraju da povećaju prihode, znači prodaju svojih roba otprilike za nekih 13 posto. Ako pretpostavimo da oni realno mogu da povećaju proizvodnju za tri posto, koliko je crnogorski prosjek, to znači da bi samo sa te troškovne strane inflacija u Crnoj Gori iz domaćih izvora otprilike porasla za devet do deset posto u najboljoj varijanti. Ako bismo, recimo, sagledali sa ove druge strane, a to je inflacija koju izviva rast tražnje, depoziti stanovništva u ovom scenariju bi porasli otprilike za nekih 500 miliona ili nekih 19 posto, u kombinaciji sa stopom rasta GDP-a od tri posto, to bi dodatno podstaklo rast cijena u Crnoj Gori, jer će zarade rasti ne samo u privredi, već će rasti i u javnom sektoru, tako da će kupovna moć građana biti definitivno veća. Kad sve to sumiramo, otprilike možemo vrlo jednostavno i bez neke velike analize da dođemo do inflacije od nekih 14-15 posto", rekla je Baćović.

Komnenić: Šta to znači za standard građana? Kakva će sutra biti njihova stvarna kupovna moć i njihov životni standard?

"Što se tiče standarda građana, ako recimo znamo da će neto zarada porasti za nekih 35 posto, sve one kategorije stanovništva koje trenutno imaju ispod prosječnu zaradu imaće otprilike u prvoj godini primjene neki pozitivan efekat u smislu rasta kupovne moći. Jer znači raste vam zarada 35 posto, cijene vam rastu 15-ak posto, znači vi ste i dalje u plusu 20-ak posto. To se odnosi samo na kategorije stanovništva koje trenutno imaju niže i ispod prosječne zarade. Znači neće sve zarade linearno rasti, neće svima porasti zarade 35 posto. Porašće 35 posto kategorijama sa nižim zaradama, ali recimo onima koji imaju visočije zarade, kod kojih će rast možda eventualno biti jedino uzrokovan padom doprinosa za PIO, taj rast će možda biti oko nekih 15-ak posto i on će biti u potpunosti neutralisan. Ali mislim da je drugi problem o kom se ne govori vezan za inflaciju, a to je, ako imate inflaciju 15 posto, to znači da vam prodajna cijena svih vaših proizvoda i usluga raste. Znači mi sa inflacijom od 15 posto izlazimo na međunarodno tržište sa svim proizvodima i uslugama koje su 15 posto skuplije, uključujući i usluge turizma", rekla je Baćović.

Komnenić: Pada nam konkurentnost

"Prošle nedjelja je Svjetski ekonomski forum objavio izvještaje o globalnoj konkurentnosti turističke privrede. Iz nekog razloga Crna Gora nije rangirana, ne znam zašto, ali recimo nama susjedna, vrlo konkurentna Albanija je proglašena globalnim pobjednikom u svim kategorijama. Albanija je poboljšala svoju konkurentsku poziciju, čini mi se za 15 ili 16 mjesta u odnosu na 2024. godinu. I znači već je sad na poziciji koja je bolja u odnosu na poziciju koju je Crna Gora imala 2024.godine kad jeste bila rangirana. Tako da ne samo da mi gubimo na konkurentnosti, nego oni koji su oko nas tu konkurentnost jačaju. Tako, da u toj borbi, mislim da oni mogu da izađu kao pobjednik", kazala je Baćović.

Komnenić: Da li je ovo, kako tvrde u Uniji poslodavaca, pucanj u mikro, mala i srednja preduzeća?

"Definitivno jeste, jer mikro, mala i srednja preduzeća imaju značajno veći udio troškova radne snage u ukupnim troškovima. Znači, 60 posto u bruto dodajnoj vrijednosti je prosjek za ekonomiju kao cjelinu. Što je preduzeće manje, to je taj procenat veći. Tako da je pitanje koliko oni mogu, znači čak i da povećaju cijene svojih proizvoda i usluga, da bi nadoknadili trošak rasta radne snage, upitno je koliko onda mogu da plasiraju te proizvode i usluge i da li u principu mogu da budu ne čak ni profitabilni, nego da li mogu da budu na nuli. I može vrlo značajno da utiče na zaposlenost u Crnoj Gori. Tako da je sad i upitno što vam znači u ekonomiji da povećate zarade određenom broju zaposlenih u Crnoj Gori, a da je cijena svega toga da broj zaposlenih u Crnoj Gori pada", rekla je Baćović.

Komnenić: Je li to možda razlog što se žuri sa usvajanjem ovog modela i što se žuri sa izborima? U kom roku se pokazuju negativni efekti ovakvih modela?

"Taj rok je odložen. Imali smo Evropu sad 1 i Evropu sad 2 i tek sad možemo da sagledamo neke negativne efekte tih modela. Bez obzira što je opšti narativ da je došlo do rasta prosječene neto zarade, to je tačno, 95 posto čini mi se u zadnjih pet godina. Ali, mi u istom tom periodu imamo pad efikasnosti za otprilike više od sedam posto. Imamo pad investicione aktivnosti, evo samo da uzmemo 2025. godinu. Znači u 2025. godini bruto investicije u osnovna sredstva bile su 27 posto bruto domaćeg proizvoda. Da isključimo 2020. i 2021. za poređenja jer su to krizna i post krizna godina, znači to nikad nisu pravilne godine za analizu. 2019. smo imali 27 posto, znači naša investiciona aktivnost smanjena je za pet posto", kazala je Baćović.

Ona je rekla da su investicije garant budućeg prosperiteta, te da se investicijama otvaraju nova radna mjesta, povećava se efikasnost, standard građana i zarade.

"Znači imate tu ključnu razvojnu kategoriju koja je danas za pet posto niža nego što je bila u pred kriznoj godini. Ili imate crnogorsku konkurentnost, pogledajte sve međunarodne izvještaje od OECD-a, Svjetske banke, Svjetskog intelektualnog foruma, izvještaje Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori. Poslovni ambijent koji čini jako puno komponenti u Crnoj Gori posljednjih nekoliko godina konstantno pada. Uzmite Indeks ekonomskih sloboda, on je 2026. niži nego što je bio 2016. Pa onda imate i ove ravnotežne debalanse, imate rast, deficit spoljno-trgovinskog bilansa koji je recimo porastao u posljednjih nekoliko godina kao posljedica rasta uvoza. Dobro, 2025. godina je bila malo specifična jer je izvoz smanjen zbog smanjenog izvoza električne energije, ali ako to isključimo, pogledajte, 2022., 2023., 2024., sad ćemo pogledati 2026. Znači naš spoljno-trgovinski deficit raste. Jačaju nisko produktivni sektori, trgovina, ugostiteljstvo, drumski transport i javna administracija, odnosno državna administracija i ono što se finansira javnim sektorom. Visokoproduktivni sektor je padao", kazala je Baćović.

Komnenić: Javni sektor se finansira iz privrednog, koji je sada, kako to kažu u Uniji poslodavaca i neke Vaše kolege, ključno napadnut. U javnom sektoru imamo 80.000 ljudi koji su budžetski zavisnici, da tako kažem. Povrh toga imamo 130.000 penzionera. Šta to govori o dometima, obećane strukturalne reforme ovog sistema? I kad stavite Euro model u taj kontekst, gdje nas to vodi?

"Vodi otprilike daljem padu konkurentnosti privrede i možda još daljem usporavanju privrednog rasta. Znači, ono što sam možda zaboravila da pomenem, to je da privredni rast u Crnoj Gori u zadnjih par godina raste po stopi od oko tri posto, što je potpuno nedovoljno za bilo kakvu konvergenciju. Najveći problem i Evrope sad jedan, i Evrope sad dva, i sad Euro modela, nije ni fiskalna ravnoteža ni neravnoteža. Nikad nisam govorila o tome da će budžet Crne Gore da doživi grčki scenario. Nikad nisam ni mislila i ne mislim ni sad. Jer uvijek budžet možete da balansirate tako što smanjite rashode, kapitalne, tekuće. Ali glavni problem je taj što se forsira potrošnja na račun proizvodnje i na račun produktivnosti. I što se nagrađuje stagnacija ili pad neefikasnosti. Znači, to je potpuno kontra bilo kakvoj ekonomskoj logici", rekla je Baćović.

Komnenić: U kojoj mjeri je ovo šarena laža? Stvorena je rupa od milijardu eura. Vi kažete nema privrednog rasta, nema razvojnih projekata, nema investicija, nema obećanih novih fabrika. Kako će se puniti ta rupa i očekujete li povećanje PDV-a? Očekujete li da će vlada sjutra na taj način opet uzimati novac od onih koje tobože nagradila?

"To definitivno. Po osnovu ovih mjera, vlada će imati rast tekućih rashoda za nekih 600 do 700 miliona eura. Ukoliko uključimo promjenu poreza na dobit, a ostale poreske kategorije ostanu nepromjenjene, oni će moći da uz inflatorni rast GDP-a pokriju nekih 50-ak posto rashoda. Ostalih 50 posto ili možete da pokrijete dodatnim oporezivanjem, što će onda opet smanjiti raspoloživi dohodak građana, ili možete da se zadužite u inostranstvu.

Komnenić: Očekujete li vi PDV 25 odsto?

"Ne znam da li bi u prvoj iteraciji došao do 25, ali recimo bilo bi mi sasvim logično da poraste na 23", rekla je Baćović.

Komnenić: I za kraj, i da zaključimo. Šta će to značiti za prosječnom građanu na kome se vi sada obraćate? Da li će njegov standard biti iole unaprijeđen ili ćemo vremenom doći na isto ili na gore?

"U srednjem roku da li ćemo doći na gore, možda i nećemo, ali ćemo doći definitivno na isto. Ono što ćemo izgubiti, to je perspektivu. Znači mi nemamo perspektivu", kazala je Baćović.