Osam zahtjeva jedne članice Evropske unije (EU), evropski san Crne Gore stavlja na još jedan test. Nakon što je Hrvatska ispostavila Briselu listu osam otvorenih pitanja, tražeći da ih Podgorica sve riješi prije ulaska u EU, otvara se pitanje da li ovaj bilateralni spor postaje potencijalna kočnica evropskih integracija Crne Gore i koliko će ona popustiti da bi stigla do evropskog cilja. Dok Hrvatska pojačava pritisak, crnogorska vlast počela je da ispunjava zahtjeve, a one koje se tiču spomen ploče u Morinju i promjene imena bazena u Kotoru podržavaju i prosrpske partije.
Nakon što je Hrvatska članicama EU dostavila dokument sa osam zahtjeva kojima uslovljava ulazak Crne Gore u evropsku porodicu, zvnični Zagreb i danas poručuje da ih Podgorica mora ispuniti.
"Mi želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo da se ova pitanja riješe. I sad je trenutak da se riješe", rekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
NE PROPUSTITE
Zagreb traži obeštećenje bivših logoraša i trajno očuvanje spomen ploče u Morinju, rješavanje - sudbine nestalih, imovine Hrvata u Boki, vlasništva nad brodom "Jadran", granice na Prevlaci i promjenu naziva bazena u Kotoru.
Analitičari ocjenjuju da Hrvatska može da uspori i čak blokira pregovore, ali da bi diplomatijom trebalo doći do kompromisa:
"Da se mora vidjeti gdje je ta linija kada će Hrvatska zapravo stati i reći u redu - to je maksimum koji smo tražili. Treba Crnoj Gori dati prostor da na te zahtjeve i odgovori i da ima realnu šansu da postane punopravna članica.... Vjerujem da će tu biti ključna uloga Evropske komisije koja će moderirati dalje odnose između ove dvije države", rekla je za Televiziju Vijesti Ana Nenezić iz Instituta za napredne studije.
U međuvremenu, Skupština Crne Gore je, bez poslanika opozicije, usvojila izmjene zakona o spomen-obilježjima i sportu, otvarajući prostor za zadržavanje ploče u Morinju i promjenu naziva bazena u Kotoru, koji nosi ime Zorana Džimija Gopčevića što je dio zahtjeva Zagreba.
NE PROPUSTITE
''To su male stvari koje oni mogu riješiti, da se ploča poštuje, da se to ime riješi", kazao je Plenković.
A, za to su glasali poslanici Pokreta Evropa sad (PES), Bošnjačke stranke (BS) ali i Nove srpske demokratije (NSD) na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, Demokratske Crne Gore, Socijalističke narodne partije (SNP) i Ujedinjene Crne Gore. Danas, međutim, nijesu bili raspoloženi za komentar.
Iz PES-a su Televiziji Vijesti kazali da dok traju pregovori Crne Gore o članstvu u EU, ne žele da komentarišu sporna pitanja u odnosima sa Hrvatskom jer, kako navode to vrlo često u javnosti vodi do pogrešnih i tendenciioznih tumačenja u političke svrhe.
Opozicija, međutim, upozorava da su ispunjeni tek minimalni zahtjevi Hrvatske i da bi, kako kažu, loše vođena vanjska politika mogla skupo da košta evropski put Crne Gore.
"Onda se postavlja jedno vrlo logično pitanje - da li je nekome cilj, u stvari, da produkuje što veći problem sa susjednom Hrvatskom i da Crna Gora na kraju bude blokirana", kazao je poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Sasvim suprotan stav ima Demokratska narodna partija (DNP), koja potencijalne ustupke u pregovorima vidi kao izdaju crnogorskih nacionalnih interesa.
Ana Nenezić, međutim, smatra da Crna Gora mora da pokaže spremnost da riješi otvorena pitanja, ali i da zaštiti svoje pravne interese.
"Nisu svi zahtjevi koji dolaze potpuno legitimni, ali tu treba naći jedan određeni balans od strane onih koji zapravo vode sam proces i doći do onoga što je interes samih građana, a naš interes je da Crna Gora postane prva naredna punopravna članica Europske unije", kazala je Nenezić.
Na kraju ostaje pitanje da li će spor Crne Gore i Hrvatske postati prepreka ili podsticaj za konačni dogovor? To, prije svega zavisi od njih, ali i od spremnosti EU da bude više od posmatrača, tim prije što je i iz Brisela nedavno saopšteno da nove i aktuelne države članice ne bi u budućnosti trebalo da zbog bilateralnih sporova blokiraju proces proširenja EU.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
