Od ukupno 1.232 nastavnika matematike, fizike i hemije u Crnoj Gori, njih 423 nema odgovarajuću kvalifikaciju za predmet koji predaje. Istovremeno, škole se suočavaju sa nedostatkom stručnog kadra, a nastava prirodnih nauka često se svodi na teoriju, bez eksperimenata i praktičnog rada. Na ove probleme ukazali su sagovornici emisije „Boje jutra“ na Televiziji Vijesti.
Samostalna savjetnica i prosvjetna nadzornica za hemiju Dragana Celić upozorila je da se u četiri najveće škole u Podgorici, koje imaju više od 1.500 učenika, kvalitet nastave i učenja procjenjuje na nivou „zadovoljava“, dok se eksperimenti iz hemije izvode u malom broju škola.
Prema njenim riječima, zbog velikog broja učenika i nedostatka prostora, kabineti i laboratorije u pojedinim školama pretvoreni su u učionice, što otežava izvođenje praktične nastave.
„Mi učimo hemiju, a da učenici ne urade nijedan eksperiment, ne uzmu epruvetu, nijednu pojavu ne vide. Nastava je postala pretežno teorijska i često se svodi na memorisanje sadržaja, umjesto na razumijevanje“, kazala je Celić.
Problem je, kako je navela, i mali broj časova prirodnih nauka. Hemija se u sedmom i osmom razredu izučava samo jedan čas sedmično, a slična situacija postoji i sa drugim predmetima, što otežava kontinuitet u učenju i usvajanju gradiva.
Oprema postoji, ali dio nastavnih sredstava godinama stoji neraspakovan
Celić je istakla da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prethodnom periodu značajno unaprijedilo materijalno-tehničke uslove rada u školama, koje su opremljene računarima, laptopovima i pametnim televizorima. Ipak, savremena oprema ne koristi se u dovoljnoj mjeri.
Kao pozitivne primjere navela je Srednju stručnu školu u Pljevljima, čiji je kabinet hemije prije tri godine opremljen savremenim nastavnim sredstvima, i laboratoriju u kotorskoj gimnaziji.
S druge strane, u pojedinim školama nastavna sredstva, hemikalije i pribor za izvođenje eksperimenata, obezbijeđeni kroz rusku donaciju prije petnaestak godina, i dalje stoje neraspakovani u kutijama.
„Imamo nastavnike u školama gdje je bila jedna ruska donacija prije petnaestak godina. Za prirodne nauke obezbijeđena su nastavna sredstva, hemikalije, pribor i slično. Međutim, ta sredstva su još uvijek neraspakovana u kutijama po školama“, kazala je Celić.
Ona je ukazala na to da problem nije uvijek samo nedostatak opreme, već i njena nedovoljna primjena u nastavi. Kako je navela, postoje nastavnici koji izvode eksperimente iako nemaju savremene laboratorije, dok u drugim školama odgovarajuća sredstva postoje, ali se ne koriste.
Kada ne postoje uslovi za izvođenje ogleda u učionici, nastavnici mogu koristiti virtuelne eksperimente i digitalne alate, koji učenicima omogućavaju da vizuelno prate procese i promjene. Ipak, ni te mogućnosti nijesu dovoljno zastupljene.
Celić je podsjetila da Zavod za školstvo organizuje edukacije, uključujući obuke iz digitalne pismenosti, te da nastavnici imaju pravo i obavezu da se profesionalno usavršavaju.
Više od trećine nastavnika nema odgovarajuće kvalifikacije
Celić je kazala da Zavod za školstvo, na osnovu podataka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kontinuirano prati stručnu zastupljenost nastave. Prema podacima koje je iznijela, u posljednje tri godine stručna nezastupljenost nastave kretala se između 25 i 30 odsto.
Nastavu hemije često izvode nastavnici hemijske tehnologije, metalurgije, biologije, ekologije i zaštite životne sredine, dok matematiku i fiziku predaju i elektroinženjeri, mašinski inženjeri, ekonomisti, penzioneri i studenti.
Poseban izazov predstavlja i odlazak u penziju nastavnika koji su završili nekadašnju dvogodišnju pedagošku školu. Celić je navela da oko 30 odsto nastavnika hemije čine upravo oni sa tim obrazovanjem, a očekuje se da će u naredne dvije do tri godine otići u penziju.
Kao jedan od koraka u rješavanju nedostatka kadra navela je otvaranje studijskog programa za hemiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici, koji Univerzitet Crne Gore realizuje u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija. Ove godine upisana je druga generacija studenata.
Celić je istakla da odgovarajuća diploma nije jedini pokazatelj kvaliteta nastave, jer postoje i stručno kvalifikovani nastavnici čiji je rad ocijenjen kao zadovoljavajući ili nezadovoljavajući, kao i oni bez odgovarajuće kvalifikacije koji ostvaruju dobre rezultate.
„Nema pravila. Naravno, onaj ko je završio pedagoški fakultet ima bolje predispozicije i veće znanje da se bavi tim poslom nego neko ko je završio tehnički ili ekonomski fakultet da predaje matematiku ili fiziku“, kazala je Celić. Udruženje nastavnika matematike predlaže dodatnu podršku učenicima
Predsjednik Udruženja nastavnika matematike Marko Bogojević smatra da nedostatak stručnog kadra ne treba rješavati samo povećanjem broja nastavnika, već i osposobljavanjem onih koji već rade u školama i boljom pripremom mladih koji tek ulaze u obrazovni sistem.
Udruženje je, kako je kazao, pokrenulo centralizovanu bazu podataka za razmjenu nastavnih materijala, planova, provjera znanja i iskustava među nastavnicima. Takva saradnja može pomoći mladim nastavnicima da se lakše uključe u rad, ali i iskusnijim kolegama da unaprijede nastavne metode.
Bogojević je upozorio i na posljedice nedovoljno usvojenog matematičkog gradiva u osnovnoj školi. Ukoliko učenik ne savlada razlomke, kasnije će imati poteškoće sa racionalnim brojevima, procentima, algebrom, jednačinama i funkcijama.
Zbog toga smatra da je neophodno ranije prepoznati probleme u učenju i omogućiti učenicima individualizovanu podršku.
Kao jedno od rješenja predložio je uključivanje studenata fakulteta u dodatni rad sa učenicima, kroz organizovanu praksu u kojoj bi radili sa manjim grupama djece.
„Trebalo bi uključiti studente fakulteta, koji bi jednom ili dva puta sedmično, kao tutori, radili sa jednim, dvoje ili troje učenika“, kazao je Bogojević, dodajući da bi takva praksa koristila i učenicima i budućim nastavnicima.
On je naglasio da matematiku treba više povezati sa svakodnevnim životom, kroz praktične zadatke, finansijsku pismenost i primjenu savremenih digitalnih alata.
Prema njegovim riječima, matematika nije važna samo za savladavanje školskog gradiva, već i za razvoj logičkog i kritičkog mišljenja, koje učenicima pomaže da kasnije rješavaju životne probleme.
Sagovornici „Boja jutra“ poručili su da unapređenje nastave prirodnih nauka zahtijeva obezbjeđivanje stručnog kadra, bolje uslove rada, kontinuirano usavršavanje nastavnika i više praktične nastave, kako bi učenici matematiku, fiziku i hemiju razumjeli, a ne samo učili napamet.
Polovina nastavnika promijenila bi posao
Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović upozorio je da nedostatak nastavnika nije ograničen samo na matematiku, fiziku i hemiju, već da se sve više osjeća i u drugim oblastima obrazovanja.
Prema njegovim riječima, na konkurse za posao često se prijavi jedan kandidat, dvoje kandidata ili se ne prijavi niko. Mladi sve manje upisuju nastavničke fakultete, a dio onih koji završe odgovarajuće studije nakon određenog vremena napušta profesiju.
Božović je naveo da je istraživanje Sindikata prosvjete o zadovoljstvu nastavnika pokazalo da bi oko 50 odsto ispitanika rado promijenilo posao kada bi im se ukazala dobra prilika.
Kao razloge za sve manje interesovanje mladih za nastavnički poziv izdvojio je niske zarade, stres, sve zahtjevnije uslove rada, preopterećena odjeljenja, izazove u radu sa učenicima i nedovoljnu pravnu sigurnost prosvjetnih radnika.
„Naš poziv više nije atraktivan. Plata mora da bude makar iznad prosjeka na nivou države. Mi smo trenutno i godinama ispod prosjeka“, kazao je Božović.
On je istakao da povećanje zarada samo po sebi neće riješiti sve probleme, ali da je potrebno stvoriti ambijent u kojem će nastavnici biti zadovoljni, motivisani i zaštićeni.
Prema njegovim riječima, država mora sistemski da podrži obrazovanje kako bi nastavnički poziv ponovo postao cijenjen i privlačan mladima.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
