Medenica zaradila skoro 140.000 eura, a nije prijavila prodaju zemljišta - Vijesti.me
IMOVINA U BLIZINI KOLAŠINA

Medenica zaradila skoro 140.000 eura, a nije prijavila prodaju zemljišta

Istraživački centar MANS-a otkriva da je imanje predsjednice Vrhovnog suda preko svojih povezanih firmi kupio kontroverzni biznismen Zoran Bećirović

Na tridesetak kilometara od Kolašina nalazi se selo Ravni, oivičeno livadama i gustom četinarskom šumom. Sredinom 2015. godine tek nekoliko mještana ovog sela izgubilo je i posljednju šansu da za prvog susjeda dobije predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore, Vesnu Medenicu.

Šestog jula 2015, Medenica je od pokojnog supruga naslijedila više od 27 hiljada metara  kvadratnih šume, livada i voćnjaka, a samo deset dana nakon toga, kompletno zemljište  prodala je za gotovo 139 hiljada eura, ekskluzivno otkriva Istraživački centar MANS-a.

Iako je tadašnji Zakon o konfliktu interesa u članu 19 propisivao obavezu prijave promjene u imovini veću od 5.000 eura, Medenica je 2015. godine prijavila samo da je naslijedila zemlju, ali ne i da je prodala i ostvarila prihod od blizu 139 hiljada eura.

Medenica ni nakon nekoliko dana čekanja nije odgovorila na pitanja Televizije Vijesti zbog čega nije podnijela posebni izvještaj o prihodima i imovini.

„Vesna Medenica je bila dužna da prijavi svaku promjenu u prihodima i imovini koja prelazi pet hiljada eura i ona je očigledno sakrila da je prihodovala 140 hiljada eura kada je prodala ovu imovinu. Dakle, očigledno je da je ona shodno zakonu počinila teži disciplinski prekršaj i ja očekujem da će se Sudski savjet pozabaviti tim pitanjem", kazala je izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković

Blizu 28 hiljada kvadratnih metara u blizini Kolašina, predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, prodala je nepoznatoj kolašinskoj kompaniji „Lolkan Investment Montenegro“ koja je u stoprocentnom vlasništvu kompanije „KATUN“, takođe iz Kolašina. 

Istraživački centra MANS-a je u Kolašinu pokušao da dođe do više informacija o ovim kompanijama, ali na adresama na kojima su registrovane nije bilo vidljivih oznaka da se tu zaista i nalaze.

Iza ove dvije firme, kako saznajemo, stoji kontroverzni biznismen Zoran Bećirović, sa svojom of-šor kompanijom Caldero Trading Limited, registrovanom na Kipru.

Podaci iz finansijskog izvještaj kompanije „Lolkan Investments Montenegro“ za 2015. godinu pokazuju da je Medenici plaćeno novcem iz kratkoročne pozajmice koja je uzeta iste godine, u iznosu od 140 hiljada eura.

Do danas kompanija „Lolkan“ nije vratila ni euro ove pozajmice koja se i dalje vodi kao kratkoročna. To ukazuje da je malo vjerovatno da se radi o kreditu neke od komercijalnih banaka.

Moguće je da je Medenica isplaćena gotovinom koju je u Lolkan kao pozajmicu unijela neka od povezanih kompanija Zoran Bećirovića u Crnoj Gori. Međutim, niti jedna od firmi koje se povezuju sa njim u svojim izvještajima nema registrovanu ovu pozajmicu.

Bećirović nije odgovorio na pitanja TV Vijesti o porijeklu novca kojim je njegova kompanija isplatila Vesnu Medenicu, niti šta planira sa zemljištem u Kolašinu koje je kupljeno od nje.

Finansijski izvještaji koje je analizirao MANS pokazuju da su obje Bećirovićeve kompanije, i Lolkan i Katun trenutno u blokadi, da već godinama posluju sa gubitkom, i da nemaju bilo kakvih prihoda, pa čak i one godine kada je Medenici isplaćeno blizu 139 hiljada eura.

„Zašto je neko odlučio da plati te četiri livade 140 hiljada eura, ko je to platio, odnosno ko je pozajmio novac toj fiktivnoj kompaniji, da li Vesna Medenica ima pravo da ćuti kada je javni funkcioner već toliko godina... Ono što je posebno pitanje je kada će i da li će tužilaštvo promptno da reaguje da bi obezbijedilo da Vesna Medenica na ova pitanja i odgovori i da se zaista utvrdi da li je taj novac iskorišten za neke druge namjene, odnosno da li je ta cijena zbilja bila realna, ili koji su motivi nekoga da to kupi od Vesne Medenice“, kazala je Ćalović Marković.

Medenica i Bećirović ćute. Na potezu je država, čiji bi nadležni organi trebalo da istraže šta se krije iza ove neprijavljene poslovne transakcije.

Istraživački centar MANS-a: Dejan Milovac i Lazar Grdinić


Vidi sve komentare