Crna Gora nazadovala osam mjesta u lakoći poslovanja

Pad Crne Gore sa 42. na 50. mjesto na najnovijoj listi Svjetske banke daje negativnu sliku o kompletnoj crnogorskoj ekonomiji, kriterijumi po kojima država stoji lošije treba da budu podstrek da se stanje unaprijedi, smatraju poslodavci
141 pregleda 2 komentar(a)
Vlada Crne Gore, Foto: Savo Prelević
Vlada Crne Gore, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 29.01.2019. 09:57h

Pad Crne Gore za osam mjesta, na najnovijoj listi Svjetske banke (SB) o lakoći poslovanja (doing business 2019), daje negativnu sliku o kompletnoj crnogorskoj ekonomiji i kriterijumi po kojima država stoji lošije treba da budu podstrek da se stanje u tom dijelu unaprijedi i učini podsticajnijim za biznis, ocijenili su za “Vijesti” u Uniji poslodavaca Crne Gore (UPCG) i Montengrobiznis alijansi (MBA).

Crna Gora je u ovogodišnjem izvještaju rangirana osam mjesta niže od prošle godine i nalazi se na 50. mjestu od 190 zemalja koliko ih je na listi. Ispred Crne Gore po lakoći poslovanja od zemalja Zapadnog Balkana nalaze se Makedonija (10), Kosovo (44) i Srbija (48), dok su lošiji rezultat od Crne Gore imale Albanija (63) i BiH (89).

“Ovogodišnje lošije rangiranje ne znači nužno da se poslovno okruženje u Crnoj Gori pogoršalo. To u stvari naglašava činjenicu da su druge zemlje poboljšale svoje poslovno okruženje putem značajnih reformi i time su postale konkurentnije, dok u Crnoj Gori nije došlo do poboljšanja ni u jednoj od oblasti koje se mjere u izvještaju”, objašnjenje je SB.

U Ministarstvu ekonomije nijesu željeli da odgovore na pitanja “Vijesti” o nazadovanju na najnovijoj listi SB uz objašnjenje da je to u nadležnosti Ministarstva finansija:

“Pad na listi od osam mjesta ne znači da se poslovni ambijent u Crnoj Gori pogoršao. SB nije zabilježila da su se desile regulatorne promjene koje loše utiču na poslovni ambijent. Promjena pozicije znači da su druge zemlje reformisale i zato napredovale bolje na ukupnoj rang-listi. Svakako, promjena ranga na niže, mora da predstavlja dodatan impuls svim resorima da intenziviraju regulatorne reforme koje sprovode ili da otpočnu sa nekima na koje se čeka. Treba takođe imati u vidu i da se u regionalnom poređenju desila slična situacija kao sa Crnom Gorom, s obzirom da su sve zemlje u regionu osim Makedonije i Albanije pogoršale svoje pozicije u izvještaju”, kazala je “Vijestima” pomoćnik ministra finansija Bojana Bošković.

Šef sektora za međunarodnu saradnju i ekonomiju UPCG Mirza Mulešković kazao je da je izvještaj SB jasno ukazao na pad pozicije Crne Gore u odnosu na ostale zemlje.

“Jasno je da nazadovanje u poziciji na ovoj, veoma značajnoj listi daje negativanu sliku o kompletnoj ekonomiji Crne Gore. Nazadovanje na ovoj listi, ne ulazeću u konkretizaciju problema, pokazuje da Crna Gora ne napreduje dovoljno u odnosu na ostale zemlje. To treba da bude jasan indikator da u narednom periodu svi zajedno moramo raditi na stvaranju uslova za stabilan, predvidljiv i povoljan poslovni ambijent. Uz to, sve ovo nam ukazuje na ono što UPCG već duži niz godina propagira.To je da donosioci odluka moraju dodatno raditi na kreiranju predvidivog i održivog poslovnog ambijenta, smanjenju opterećenja na zarade, suzbijanju neformalne ekonomije, uklanjanju parafiskalnih nameta, kreiranju stimulativnih mjera za privredu kako bi se dodatno razvijao privatni sektor, posebno u dijelu inovacija i izvozno orijentisanih proizvoda, smanjenju broja zaposlenih u javnoj upravi, problemu koji već duži period predstavlja upravo najveći trošak javnih finansija”, rekao je Mulešković.

Menadžer MBA Milan Dragić je kazao da izvještaj SB može da bude jedan od pokazatelja na koje kriterijume treba posebno obratiti pažnju, a što se posljedica po ukupni poslovni ambijent tiče smatraju da ovaj Izvještaj ne bi mogao imati neki značajniji uticaj na tako nešto.

“Razlog tome je što nije u pitanju konstantno, nepromjenljivo stanje, već stanje koje se stalno mijenja. Dakle, izvještaj treba doživjeti kao novi podsticaj za poboljšanje poslovnog ambijenta na čemu MBA uporno insistira. Činjenica je da se poslovni ambijent u Crnoj Gori mijenja nabolje, ali je isto tako činjenica da sve te procese treba ubrzati i učiniti ih efikasnijim kako bi poslovni ambijent postao podsticajniji za biznis. Dovoljno je da se samo jedan kriterijum poboljša ili eventualno pogorša, pa da se pozicija značajno pomjeri nabolje ili nagore. Zbog svega toga ovakve izvještaje treba relaksiranije posmatrati i pored toga što ih ozbiljno treba uzeti u razmatranje”, ocijenio je Dragić.

Na pitanje da li bi neko trebalo da odgovara zbog lošeg pozicije u izvještaju u MBA smatraju da ne treba posezati za promptnom odgovornošću, sem ako negativan trend u kontinuitetu potraje.

“Smatramo da kriterijumi po kojima stojimo lošije treba da budu podstrek da se stanje u tom dijelu unaprijedi i učini podsticajnijim za biznis. Činjenica je da za tako nešto ima prostora u smislu skraćivanja rokova i reduciranja broja dokumenata koje treba obezbijediti za određenu namjenu”, kazao je Dragić.

Vlada je prethodnih godina redovno izvještavala javnost o napredovanju države na ovoj listi SB, dok ove godine to nije urađeno. Kada je prošle godine publikovan izvještaj organizovana je konferencija za medije na kojoj je govorila ministarka ekonomije Dragica Sekulić i Boškovićeva.

Najbolji rezultati u pogledu upisa nepokretnosti

SB je u izvještaju navela da su ekonomije regiona u protekloj godini generalno usmjerile svoje reformske napore ka unapređenju spoljnotrgovinskog poslovanja i plaćanja poreza, putem devet, odnosno osam reformi.

“Ekonomije regiona ostvaruju najbolje rezultate u pogledu upisa nepokretnosti i zaštite manjinskih investitora. U prosjeku je potrebno 20 dana da se završe svi postupci neophodni za prenos nepokretnosti, po cijeni od 2,6 odsto vrijednosti nepokretnosti, u odnosu na 4,2 odsto u zemljama OECD-a sa visokim prihodom, uz isto potrebno vrijeme”, stav je SB.

Ta međunarodna finansijska organizacija je konstatovala da region nastavlja da bilježi slabije rezultate u pogledu priključivanja na elektromrežu.

“U prosjeku 325 odsto dohotka po glavi stanovnika je cijena koju firma treba da plati da bi dobila priključak na elektromrežu, u odnosu na 64 odsto u zemljama OECD-a sa visokim prihodom”, ocjena je SB.

Može biti reforme, iako ona nije našla mjesto u izvještaju 

Boškovićeva je kazala da metodologija i način prikupljanja podataka od strane analitičara SB i njihovih kontributora ima svoje specifičnosti, te da ona podrazumijeva da zemlja često može da napravi reformu, ali da ne bude prepoznata u izvještaju za konkretnu godinu.

“Crna Gora je napravila značajnu reformu u oblasti izdavanja građevinskih dozvola, koja podrazumijeva smanjenje broja procedura i skraćivanje rokova za dobijanje građevinske dozvole. Ova regulatorna promjena u ovogodišnjem izdanju DB izvještaja nije prepoznata. To je čest slučaj u prvoj godini nakon donošenja nove regulative, imajući u vidu da SB prikuplja podatke od privatnog sektora i, između ostalog, i cijeni kako je nova regulativa implementirana u praksi”, kazala je Boškovićeva.

Ona je dodala da su u toku izmjene regulative i priprema softverskih rješenja koje se odnose na postupak registracije preduzeća, tako da činjenica da SB nije prepoznala reforme u izvještaju ne podrazumijeva nužno da ih nije bilo ili se ne sprovode.