Milovac: Izmjene Zakona o eksproprijaciji novi talas nacionalizacije privatne svojine

"Ključan razlog za ovakvu strategiju Vlade jeste otpor građana da se po svaku cijenu izađe u sustret takozvanim „strateškim investitorima“ i njihovim profitnim interesima“, smatra Milovac
187 pregleda 1 komentar(a)
Dejan Milovac, Foto: PR Centar
Dejan Milovac, Foto: PR Centar
Ažurirano: 30.10.2018. 11:48h

Izmjene Zakona o eksproprijaciji predstavljaju novi talas nacionalizacije privatne svojine zbog interesa trećih osoba, ocijenio je direktor istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Dejan Milovac.

Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je izmjene i dopune Zakona o eksproprijaciji prema kojima država može po hitnom postupku oduzeti privatnu imovinu i ući u njen posjed uz isplatu naknade za koju Vladina komisija odredi da je pravična.

"Ovo praktično predstavlja novi talas nacionalizacije privatne svojine koje se sada radi radi interesa nekih trećih osoba, što će, ako se ovaj zakon usvoji, predstavljati praksu koja nije zabilježena bilo gdje u svijetu", rekao je Milovac agenciji MINA.

On je kazao da će ta nacionalizacija privatne svojine, ako se zakon usvoji, predstavljati praksu koja nije zabilježena bilo gdje u svijetu.

Milovac je rekao da izmjene Zakona o eksproprijaciji, koje su uvrštene u dnevni red sjednice parlamenta koja je počela danas, predstavljaju ponovljeni atak na privatnu svojinu od Vlade Crne Gore i pored upozorenja sa relevantnih adresa da se njime ozbiljno ugrožava Ustavom garantovano pravo na privatnu svojinu građana.

"Ključan razlog za ovakvu strategiju Vlade jeste otpor građana da se po svaku cijenu izađe u sustret takozvanim „strateškim investitorima“ i njihovim profitnim interesima“, smatra Milovac.

Kako je naveo, jedan od posljednjih primjera je Buljarica i namjera Vlade da proda, odnosno da u dugoročni zakup da čak i ono što nije bilo vlasništvo države, već u privatnom posjedu.

Milovac je ukazao da se tim predlogom zakona Vladi omogućava da suprotno volji građana, koji su vlasnici nekretnina, otuđi njihovu imovinu, dominantno zemljište i stavi ga na raspolaganje trećem licu.

"Zakon predviđa da građanin zaštitu može pred sudom tražito tek nakon što Vlada uđe u njegov posjed, a da ne postoji pravni institut koji građanin može iskoristiti kako bi spriječio oduzimanje svoje imovine“, naveo je on.

Prema riječima Milovca, privatnu imovinu građana, u teoriji, štiti Ustav Crne Gore i ona je do sada bila neprikosnovena.

On je kazao da će novi zakon prisiliti građane da svoju imovinu predaju Vladi da bi nakon toga u sudskom postupku tražili neku naknadu za tu imovinu.

"Ako uzmemo u obzir efikasnost crnogorskog sudstva, taj može da traje i desetinama godina. Čak i onda, kada se dobije presuda, njena realizacija kroz državni trezor može biti stopirana na različite moguće načine, ukoliko Vlada nađe interes za to“, istakao je Milovac.

Kako je dodao, upravo je neuređenost pitanja privatne svojine bilo jedno od ključnih prepreka u poslovima koje je iza zatvorenih vrata Vlada dogovarala sa investitorima, dok su građani sa pravom pružali otpor da svoju imovinu stave na raspolaganje bilo kome pod uslovima koji odgovaraju tim investitorima.

Milovac je kazao da je Vlada, suprotno dužnosti, do sada prvenstveno štitila interese investitora, obećavajući im lako rješavanje sporova sa građanima koji štite svoju imovinu.

"Novi zakon će omogući Vladi da zaokruži svoj uslužni servis i da budući razvoj planira u skladu sa profitnim interesima investitora, a ne potreba građana i njihovim neospornim pravom da samostalno raspolažu svojom imovinom“, ocijenio je Milovac.

Prethodna verzija zakona nije dobila potrebnu većinu kada je bila stavljena u skupštinsku proceduru 2015. godine.

"Imajući u vidu donekle drugačiji raspored političkih snaga dana, ostaje otvoreno pitanje da li će Skupština imati snage da se odupre namjeri Vlade da otvoreno pogazi prava građana ili će makar pokušati da ostvari svoju kontrolnu funkciju nad radom izvršne vlasti", zaključio je Milovac.

Bonus video: