Nastanak Mjeseca: Misterija planete koja je skoro razorila Zemlju

Nastanak Zemljinog pratioca, Mjeseca, vjekovima je bio obavijen velom misterije. Od samih početaka moderne astronomije naučnici su predložili brojne hipteze
383 pregleda 5 komentar(a)
Mjesec, Foto: Shutterstock
Mjesec, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 12.04.2015. 08:01h

Od početka proučavanja svemira postoji veliki broj teorija o nastanku Mjeseca. Najnovije američko istraživanje podržava teoriju da je Mjesec nastao nakon sudara Zemlje i planete Teje.

Nastanak Zemljinog pratioca, Mjeseca, vjekovima je bio obavijen velom misterije. Od samih početaka moderne astronomije naučnici su predložili brojne hipteze: da se velika planeta nekako podijelila na Zemlju i Mjesec, da je Mjesec bio lutajući planetoid kojeg je zarobila Zemljina gravitacija, da su Zemlja i Mjesec nastali istovremeno kada se sabio protoplanetarni disk.

Ali najzanimljivija od svih teorija mogla bi biti i najtačnija, a dodatno ju je potvrdilo i novo istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Merilend: teorija da se u Zemlju u davnoj prošlosti zabila planeta Teja, veličine Marsa, pa da je Mjesec nastao od ostataka te stravične kataklizme.

Bilo je to u vrijeme početka oblikovanja Sunčevog sistema. Ni Zemlja ni Teja tada još nisu bile planete, prema današnjoj definiciji pojma ‘planeta’ - jer su dijelili zajedničku orbitu.

Teja se najvjerojatnije nalazila na jednoj od Lagranžovih tačaka u Zemljinoj orbiti - L4 ili L5 - pod uglom od 60 stepeni u odnosu na Zemlju, gledano sa Sunca. Iako bi to bila stabilna orbita, gravitacijske peturbacije Venere i Jupitera pomjerile su Teju iz stabilnog položaja, i poslale je na kurs sudara sa Zemljom.

Udar je bio jak, ali nevjerovatnom srećom, bio čeoni - da je bio, umjesto Zemlje i Mjeseca danas bi se između Venere i Jupitera nalazio pojas asteroida.

Prema najnovijim mjerenjima koncentracije retkog izotopa volframa u Zemljinom omotaču i na površini Mjeseca, sudar Zemlje i Teje najvjerovatnije je izbio plaštove obje planete u svemir, dok su se jezgra spojila, što objašnjava zašto danas Zemlja ima disproporcionalno veliko jezgro u poređenju sa drugim planetama.

Prema teoriji koju su potvrdila najnovija mjerenja, materijal koji je bio izbačen u svemira temeljno se izmiješao do tačke gdje više nije bilo moguće razaznati šta je pipadalo Teji, a šta Zemlji. Dio tog materijala pao je na Zemlju i postao novi omotač, a dio se sabijao milionima godina dok na kraju nije postao Mjesec.

Jutarnji.hr

Bonus video: