Merkur nije samo beživotni i sprženi komad stijene. Zapravo, najmanja planeta našeg Sunčevog sistema koja pokazuje da je iznenađujuće "živahna".
Naravno, ne u smislu da nešto zapravo živi na njoj, mada naučnici ne isključuju mogućnost da nam nešto što se nalazi u pukotinama i ćoškovima Merkura neće pomoći da razumijemo porijeklo života na Zemlji - naročito krateri njegovog Sjevernog pola koji su konstantno u sjenci i možda predstavljaju sigurnu luku za organski materijal i dom značajnoj količini leda uprkos Merkurovoj blizini Suncu.
"Čak je i planeta koja nije u nominalno nastanjivoj zoni naše zvijezde svjedok dostave sastojaka nastanjivosti iz spoljašnjeg Sunčevog sistema u unutrašnji", rekao je Šon Solomon sa Univerziteta "Kolumbija" na 46. Lunarnoj i planetarnoj naučnoj konferenciji.
"Kako bismo razumjeli šta dovodi do nastanjivosti, Merkur mora da bude uključen."
Da razjasnimo, niko ne misli da mikrobi zaista postoje na Merkuru, već naučnici razmišljaju o nedavnim dokazima koji mijenjaju naš pogled na prvi kamen od Sunca.
"Mislim da se mišljenje promijenilo, radikalno. Otkrivamo da je Merkur, poput drugih objekata u našem Sunčevom sistemu uključujući i naš Mjesec, daleko od mrtvog. Mnogo štošta se dešava tamo, kako interno, tako i eksterno", rekao je Tomas Voters iz Nacionalnog muzeja vazduhoplovstva i svemira "Smitsonijana".
Izvor: Nacionalna geografija
Bonus video:
