BORBA SA GRINJAMA

Ovo mi moglo da spasi pčele od izumiranja

Danas pčelari koriste uobičajena sredstva za prskanje poput oksalne ili kiseline protiv mrava kako bi se riješili pošasti. Kiselina izjeda grinje, ali i pčele pate od tog tretmana
137 pregleda 3 komentar(a)
sauna za pčele, Foto: Screenshot (YouTube)
sauna za pčele, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 06.01.2015. 17:15h

Stanje je ozbiljno: u Sjedinjenim Državama je predsjednik Obama nadležnim organima lično naložio da učine sve kako bi se poboljšali životni uslovi za pčele. Nedavno je i njemački Savez seljaka upozorio da bi ove zime moglo doći do masovnog izumiranja pčela. Ako bude previše toplih zimskih dana, onda bi se, tako glasi upozorenje, mogle namnožiti varroa grinje. Još proteklih godina je zbog štete koju je načinio pomenuti parazit izumrlo deset do 15 odsto rojeva pčela.

"To je užasna vijest", ocjenjuje Rihard Rosa, iako bi upravo ta katastrofa mogla da pospješi njegov biznis. "Kad vidite pčele koje su napale te grinje, možete se samo naježiti."

Ti paraziti, koji izvorno potiču iz Azije, ugrožavaju rojeve pčela u cijelom svijetu. Ispijaju krv svog organizma domaćina sve dok ne ugine.

"Okrutan proces", dodaje Rosa.

Navodi da je vidio pčele na koje su prionula istovremeno tri parazita. Pogođene životinje isprva izgledaju raščupane, njihovi pokreti su nespretni sve dok na kraju ne uginu. Rosa očigledno pati dok to priča. Kao pčelar je i sam bio pogođen ovim problem. Inženjer je, istraživač i izumitelj. Kako bi u miru mogao da usvrši svoj izum, povukao se u Švedsku.

"Gotovo i da ne govorim švedski", izvinjava se. Ali svom cilju, spasu pčela, tokom boravka u toj zemlji, značajno se približio. Zahvaljujući sauni za pčele.

"Hipertermija u košnici je prije nekoliko decenija primjenjivana u Rusiji i bivšem DDR-u. Vrući vazduh je puštan u košnicu, što bi grinje odvajalo od pčela. Ali, tada su aparati bili veći nego frižideri, niste mogli da ih transportujete i nisu bili pogodni za pčelare", pojašnjava Rosa.

Danas pčelari koriste uobičajena sredstva za prskanje poput oksalne ili kiseline protiv mrava kako bi se riješili pošasti. Kiselina izjeda grinje, ali i pčele pate od tog tretmana.

"Njihove oči, nožice izgledaju kao da su izjedene. Nema nijednog dijela tijela koji ne pati od kiseline. Pčelu tako masovno oštećujete."

Pčele tim tretmanom slabe, postaju neotporne na viruse i proizvode manje meda.

"Za mene je kiselina tabu", kaže ovaj prijatelj pčela.

U potrazi za alternativom kiselini izumio je aparat koji izgledom podsjeća na ladicu s ogrijevnim pločama. Osim toga, njegov izum bi trebalo da omogući da se, ako je to moguće, u jednom navratu ukloni veliki broj grinja bez da se našteti pčeli. Aparat bi trebalo da bude dugotrajan, oko 30 godina i naravno jeftin "da nijedan pčelar više ne bi mogao da izbjegne njegovo korišćenje ukoliko postoji potreba", objašnjava Rosa.

Odmor za pčele - tortura za grinje

Rosina sauna za pčele postavlja se ispod sanduka za pčele. Grijanje se, prema izboru na baterije ili struju, postepeno može uključiti na 40 do 42 stepena. Pomoću ventilatora u košnicu dospijeva vazduh. Pčele te temperature mogu da izdrže, a li ne i varroa grinje. Nakon 30-minutnog tretmana na 38 stepeni umiru jer se zgrušaju njihove tjelesne bjelančevine. Posebno tvrdokorni paraziti nakon određenog vremena padaju u mrežu u donjem dijelu ladice, u kojem je temperatura, doduše, niža, ali ih tamo očekuje električni udar. Istovremeno, imunitet pčela ovim tretmanom dodatno jača.

Traže se sponzori

Rosa je u početku htio samo da izliječi svoje pčele, ali i drugi pčelari su smatrali da je njegova ideja sa saunom za pčele genijalna. Jedini problem jeste: nedostatak novca kako bi se aparati serijski proizvodili. Oko 120.000 eura mu je potrebno za amortizaciju troškova za razvoj.

Tako se uputio u potragu za sponzorom i pronašao Floriana Disinga. Taj ekološki ekonomista je radio u automobilskim preduzećima Volvo i MAN. Danas savjetuje preduzetnike poput Riharda Rosea. Njih dvojica su osnovali poduzeće Apisystems, pri tome Dising pokušava da obezbijedi novac i brine se za marketing.

Pomoću crowdfunding platformi (finansiranje uz pomoć podrške velikog broja građana – grupno finansiranje) na internet stranici Ecocrowd, Dising je uvjerio ljubitelje pčela i prirode da investiraju ukupno 50.000 eura kako bi se ubrzala proizvodnja.

Jer samo baterija, odnosno akumulatori koštaju 400 eura. Proizvodni troškovi se kreću oko 1.500 eura po aparatu, a prodajna cijena iznosi polovinu te sume.

Savjesna priprema

Kako bi usavršili taj aparat Rosa i Dising sprovode testove u realnim okolnostima kod pčelara, čime žele da testiraju uslove u različitim godišnjim periodima, sa namjerom da ostvare veliku djelotvornost. Pčelarski instituti prate istraživanja, prikupljaju podatke i prave korisnu naučnu bazu podataka.

Jedan veliki problem brine izumitelja. Rose mora dosta da putuje, mada bi radije nastavio sa eksperimentima - u osami slabo naseljene švedske provincije Dalarna.

S druge strane rado razmjenjuje mišljenja sa drugim pčelarima.

"Pčelari su prije bili ljudi stariji od 80 godina i nekako čudnog karaktera", priča Rosa.

"Ali sve više je mladih ljudi koji se bave pčelarstvom. I stanovnici gradova kao i žene nabavljaju pčele. Njima je zdravlje pčela važnije od dobiti koju ostvare prodajom pčelarskih proizvoda."

Upravo zbog takvog razmišljanja, Rose nastoji da ponudi jednostavnu, primjenjivu metodu uništavanja štetočina koju svako može finansijski da pokrije.

Preporučujemo za Vas