Prošlo je dvanaest godina otkako je mala planeta Pluton to zvanično prestala biti. I od tada traje rasprava je li to bila ispravna odluka.
Sada grupa stručnjaka tvrdi da razlog zbog koga je Pluton degradiran nije valjan i traže da mu se status planete vrati, piše Science Alert.
Pluton je zvanično prestao biti planeta odlukom Međunarodne astronomske unije (IAU) u avgustu 2016. godine nakon što je ta globalna grupa astronomskih stručnjaka dodala i treći kriterijum za definiciju planete.
Prema njemu, planeta je nebesko tijelo koje se okreće oko Sunca, ima dovoljnu masu kako bi njegova sila teže savladala kohezionu silu čvrstog tijela i zadržala ga u hidrostatskoj ravnoteži u gotovo sferičnom obliku i koje je 'očistilo' svoju orbitu.
Ovo treće znači da objekat mora biti dominantno tijelo na svom orbitalnom putu s dovoljno snage da ili privuče ili 'istjera' bilo kakvo svemirsko stijenje u svojoj blizini.
Pluton zadovoljava prva dva kriterijuma, ali treći ne, jer svoju orbitu dijeli s gomilom nebeskih tela Kupijerovog pojasa, piše Hina.
Grupa naučnika sada tvrdi da treći kriterijum nema potporu u naučnoj literaturi. Čitajući publikacije objavljene u posljednjih 200 godina, pronašli su samo jednu, iz 1802. godine, koja se korisiti čišćenjem orbite kao kriterijumom za klasifikaciju planeta.
"IAU nam govori da bi temeljni objekat ove nauke, planeta, trebalo da bude definisan na temelju koncepta kojim se u svojim istraživanjima ne koristi niko", kaže vodeći autor studije Filip Mecger s univerziteta na Floridi.
"I onda, po njemu bi trebalo s liste izostaviti drugu najsloženiju planetu u Sunčevom sistemu".
"Mi sada imamo listu s više od 100 svježih primjera u kojima se naučnici koriste riječju 'planeta' tako da krše aktuelnu definiciju IAU-a, ali to rade zbog funkcionalnosti".
"Definicija IAU-a je nepotpuna. Ne pojašnjava šta precizno znači očistiti orbitu. Ako to shvatite doslovno, onda uopšte nema planeta, jer nijedan nije očistio orbitu", nastavlja Mecger.
Dodaje da je IAU napravio promjenu 2006. godine tvrdeći da je 'čišćenje orbite' standardna definicija koja se koristi za razlikovanje planeta od asteroida.
"Mi smo dokazali da je to pogrešna tvrdnja i ne postoji u istoriji nauke. I zato je pogrešno primjenjivati na Plutonu", dodaje koautor studije Kirbi Runjon iz laboratorije primenjene fizike na univerzitetu Džons Hopkins.
Umjesto toga oni preporučuju da se planete jednostavno klasifikuju na osnovu toga jesu li dovoljno velike da im gravitacija omogućuje sferičan oblik.
"Nije to neka arbitrarna definicija", tvrdi Mecger.
"To je važna prekretnica u evoluciji planetarnog tijela, jer kada se dogodi podstiče geološke aktivnosti u njegovom tijelu".
Na primjer, Pluton ima podvodni okean, višeslojnu atmosferu, organske sastojke i dokaze o postojanju drevnih jezera i višestrukih mjeseca, kaže Mecger.
"Pluton je dinamičniji i življi od Marsa. Jedina planeta sa složenijom geologijom je Zemlja", naglašava.
Ali naravno, ovaj članak objavljen u časopisu Icarus neće rasplesti debatu.
Astrofizičar i kolumnista Forbsa Itan Sigel napisao je prošle godine da je problem veći od pitanja čisti li ili ne Pluton svoju orbitu, nego nalazi li se uopšte u Sunčevom sistemu.
"Kad je planetarni status u pitanju, geofizika nije dovoljna. U astronomiji se primjenjuju i tri pravila tržišta nekretnina: lokacija, lokacija, lokacija", napisao je.
"Ako želimo biti iskreni o svom Sunčevom sistemu i planetama u njemu, onda je vrlo jasno da postoji osam objekata koji su drugačiji od svih ostalih".
Bonus video:
