Očekuje se da će ove godine kompanije širom svijeta potrošiti skoro 500 milijardi dolara kako bi riješile probleme koje prouzrokuje malver (malware), namjerno ubačen u piratizovane programe.
Istovremeno, pojedinačni korisnici računara će potrošiti 1,2 miliona sati pokušavajući da se izbore sa opasnostima koje donosi ilegalni softver - ovo su rezultati istraživanja Međunarodne korporacije podataka i Nacionalnog univerziteta Singapura, koje je objavljeno danas u okviru Microsoftove “Igraj sigurno” (“Play It Safe”) kampanje. Cilj kampanje je da se globalno podigne nivo svijesti o tome koliko su piratske verzije softvera otvorenije za napade, prije svega malvera.
Studija “Veza piratizovanog softvera i narušavanja sajber bezbjednosti” otkriva i da se 60 odsto anketiranih potrošača najviše plaši gubitka fajlova i ličnih informacija. Za ovim slijedi strah od neautorizovanih transakcija na internetu (51 odsto) i upadanja u e-mail, bankovne račune i naloge na društvenim mrežama (50 odsto). Međutim, 43 procenta ispitanika ne instalira bezbjednosne ispravke i na taj način ostavlja svoje kompjutere otvorenim za napade sajber kriminalaca.
Istraživanje je uključilo i zvaničnike vlada, koje najviše brine otkrivanje poslovnih tajni i konkurentnih podataka (59 odsto), kao i neautorizovan pristup povjerljivim vladinim podacima (55 odsto). Predviđa se da bi vlade mogle da izgube više od 50 milijardi dolara na troškove prouzrokovane zloćudnim softverom.
“Korišćenje piratizovanih programa je kao šetnja kroz minsko polje: ne znaš kad ćeš da naiđeš na nešto opasno. Ako naiđeš, posljedice su razorne”, kaže Uroš Stupljanin iz kompanije Microsoft, i dodaje: 'Finansijski rizici su veliki, a potencijalni gubici mogu destabilizovati profitabilne biznise. Kupovina zakonitog softvera je na duže staze jeftinija – bar znate da nećete osvojiti i nešto dodatno, u vidu zloćudnog softvera".
U studiji se ističe i da će skoro dvije trećine gubitaka preduzeća, 315 milijardi dolara, biti u rukama sajber prestupnika, kao i da su gotovo petinu piratizovanih programa u kompanijama instalirali zaposleni. Istraživanje je obuhvatilo 1700 potrošača, IT radnika i vladinih zvaničnika iz Brazila, Kine, Francuske, Indije, Indonezije, Japana, Meksika, Poljske, Rusije, Singapura, Ukrajine, Velike Britanije i SAD.
Bonus video:
