Vrelog avgusta 1963. kompanija Philips predstavila je svoj novi proizvod, audio-kasetu, izum koji je obilježio živote generacija narednih nekoliko decenija i koji ovog mjeseca proslavlja pedeseti rođendan.
"To je bilo veliko iznenađenje na tržištu", prisjeća se danas osamdesetsedmogodišnji Lu Otens koji važi za tvorca audio-kasete.
"Audio kasete su bile tako male u poređenju sa ostalim sličnim uređajima pa su za tren postale prava senzacija", navodi Otens u razgovoru za magazin Time.
Audio-kasete su u drugoj polovini dvadesetog vijeka doživjele pravi bum, ponajviše u muzičkoj industriji, a brojne generacije odrastale su uz kasetofone i premotavanje svojih omiljenih kaseta.
Ove kasete sastoje se od dvije simetrične plastične površine, zalijepljenje ili prišrafljene, sa istovjetnim razmakom za pokretljive koturove prebacivanja dugačke trake. Ram kasete je standardizovan po dužini od 10 cm, širini 6,5 cm i debljini od 2 centimetra.
Kasete su dodatnu popularnost stekle razvijanjem sistema snimanja i presnimavanja, jer je, što danas zvuči možda nevjerovatno, postalo moguće da pojedinci sami kreiraju svoje kompilacije, razmjenjuju ih sa drugima ili ih uz simboličan odabir pjesama poklanjaju drugima.
Dolaskom CD-ova a potom i formata kao što je mp3, kasete su polako pale u zaborav. Danas audio-kasete preživljavaju najviše u svijetu kolekcionara i onih koji sa nostalgijom gledaju unazad. Britanski Daily Telegraph nedavno je zvuk premotavanja audio-kasete uvrstio na listu zvukova koji nam danas nedostaju.
Bonus video:
