Crnogorska IT godina za nama je, prema mišljenju jednih, donijela niz ohrabrujućih aktivnosti u tom sektoru na svim nivoima. Za druge, mnogo razloga za hvalospjeve nema... Direktorka tehnike Crnogorskog telekoma Eva Ulićević, kaže da se crnogorska IT scena u 2012. nije mnogo promijenjena u odnosu na situaciju iz 2011. godine.
"Finansijska kriza je usporila razvoj IT scene, a malim preduzećima, koja razvijaju sopstvene alate, veliki je izazov kako biti konkurentan i pouzdan partner na tržištu i takmičiti se sa regionalnim i svjetskim igračima. Fokusiranost malih preduzeća, ponuđača IT usluga u Crnoj Gori, i dalje je na distribuciji hardvera i računara".
Crnogorske ICT firme na gubitku, 80% njih prodaje hardver >>>
ICT firme jedva žive, a država nema preciznu statistiku o tom sektoru >>>
Istina je - crnogorske IT firme i dalje mahom prodaju hardver, država ne raspolaže valjanom statistikom o IT sektoru - ne zna se koliko u toj industriji uopšte ima zaposlenih, koliko je u Crnoj Gori IT kompanija, koliko one uopšte učestvuju u crnogorskoj ekonomiji.
O tome koliko država ulaže u IT, možemo samo suditi po nedavnoj izjavi srpskog ministra trgovine i telekomunikacija Rasima Ljajića, koji je kazao da Srbija za IT izdvaja 60 eura po glavi stanovnika, te da je taj iznos veći od onog koji u tu industriju ulaže, pored ostalih, Crna Gora.
Srbiji ide bolje sa softverom nego sa malinama, CG i dalje prodaje hardver >>>
Nešto se "mrda"
Kakva god bila, godina 2012. je, kada je IT u pitanju, u Crnoj Gori bila ipak, na neki način, uspješnija u odnosu na prethodne. Koliko puta smo tokom godine čuli o Digitalizuj.me zajednici, o tviterašima i njihovom okupljanju, takmičenjima na kojima su crnogorski programeri predstavili radove koji bi odmah mogli da zažive u praksi, o akcijama i događajima iniciranim na društvenim mrežama...
Nisu li baš sa Twittera krenule #HranaUP i #RobaUP - akcije prikupljanja namirnica i garderobe za stanovnike sjevera Crne Gore, koji su prošle zime bili bukvalno odsječeni nakon nevremena? Nešto se, ipak, “mrdalo”...
Studenti, posao se ne traži, posao se stvara >>>
Tvit tamo, tvit ovamo i eto ti #HranaUP >>>
“Mnoge inicijative su pokrenute kako bi se crnogorska IT scena pomjerila sa mrtve tačke i kako bi se pojedinci i kompanije stimulisali da razmišljaju i stvaraju nešto novo”, kaže Miloš Milošević izvršni direktor kompanije Fleka.
Kompanija Telenor je pustila u rad mrežu četvrte generacije (4G), medijska i biznis scena je upotpunjena modernim rješenjima portala i mobilnih aplikacija Vijesti, CdM-a...
Za siguran internet: Sa jedne od Telenor radionica Surfuj pametno
NLB Montenegro banka je predstavila mobilnu aplikaciju za e-bankarstvo NLB klik. U 2012. Podgorica je bila domaćin prvog TED okupljanja. Pokrenut je i Vladin portal ePeticije.
Podnio peticiju o peticiji: Brojka od 6.000 mnoge diskvalifikuje >>>
Velik doprinos u edukaciji najmlađih kada je upotreba interneta u pitanju tokom 2012. dala je kompanije Telenor realizacijom projekta Surfuj pametno. Pokrenut u februaru, taj projekat je usmjeren na edukaciju učenika u osnovnim ško - lama i pametno korišćenje interneta. Ideja je da djeca, njihovi roditelji i nastavnici nauče kako da budu sigurni u digitalnom svijetu.
Nama je internet važan u životu >>>
Zabrana je najgora zaštita djece od opasnosti na internetu >>>
U 2012. ni crnogorske korisnike nije zaobišla globalna diskusija o usvajanju ACTA i SOPA, dokumenata koji su prijetili da ugroze internet kakav poznajemo. Nisu crnogorski građani izašli na ulice, kao građani susjednih i velikih evropskih gradova, ali su ipak angažovanjem na društvenim mrežama uticali da Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT), istina malo zakašnjelo, ipak organizuje javnu raspravu na temu.
Lazović protiv ACTA, dalja reakcija države zavisi od stava Njemačke >>>
Sagovornici "Vijesti" kažu da ih ohrabruje porast korisnika dr uštvenih mreža tokom 2012. i veća pažnja aktera javnog života ka tim novim medijima... Pa i Vlada je, nakon pritiska građana, počela da tvituje na crnogorskom.
I premijer aminovao "cvrkutanje" na crnogorskom >>>
Veliki uticaj društvenih mreža stvorio potrebu za novom vrstom zanimanja >>>
Društvene mreže su lani nekima obezbijedile radno mjesto ili poslovnu saradnju, jer one, osim druženja, obezbjeđuju razmjenu ideja i znanja.
"Ljudi sličnih interesovanja se lako povezuju preko dr uštvenih mreža, posebno ako nekog već znate sa Twittera ili Facebooka - povezivanje uživo je tada još lakše”, kaže Nataša Đukanović iz kompanije Domen, i jedan od osnivača Digitalizuj.me zajednice.
Ood ćaskanja do konkretnih akcija
Upravo iz jednog takvog dr uženja nastao je projekat o kome se mnogo pisalo i u regionu - Foursquare za razvoj sjevera. Projekat čiji je cilj upotrebom jednog informatičkog alata, u ovom slučaju geolokacijske mreže Foursquare, promovisati turističke potencijale sjevera Crne Gore. Iako se konkretniji rezultat čitave akcije može očekivati možda tek ljeta 2013, ne smije se zanemariti činjenica da su o projektu i predjelima koji su njime obuhvaćeni u prvoj fazi (Bjelasica, Durmitor, Kolašin, Nikšić) pisali mediji u Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj.
Foursquare kao šansa za biznis: Najviše prijava iz Podgorice i sa primorja >>>
Neki u više navrata. Država je u sve to uložila - ništa.
Komunikacija na društvenim mrežama izrodila je još jedan projekat koji je dao konkretan rezultat - Hakaton, prvo crnogorsko takmičenje u programiranju, u trajanju 24 sata. Hakaton je, mišljenja je Eva Ulićević, na pravi način promovisao razvoj servisa za korisnike i pokazao da u Crnoj Gori rastu generacije mladih programera koje već imaju biznis rješenja.
Na Hakatonu je 44 takmičara predstavilo devet gotovih rješenja. Prvonagrađeni projekat bi, kao i Foursquare za razvoj sjevera, mogao odigrati ulogu kada je turistička ponuda Crne Gore u pitanju.
Fleka tim pobjednik prvog Hakatona, nagrada i za najmlađe i "Mila Lekića" >>>
Budućnost crnogorske IT scene: Ovi klinci će biti aždaje >>>
Riječ je o rješenju za pomoć gorskim službama spasa kompanije Fleka. Spasioci tokom sezone nerijetko imaju pune ruke posla spašavajući turiste (i domaće) koji se izgube na planinama, one koji su povrijeđeni na planinarskim i sličnim turama... Država je u sve uložila - ponovo ništa.
Država je lani uložila u organizaciju takmičenja za izradu Android aplikacija, kada je nagrađeno 10 radova, mobilnih aplikacija za promociju turističkih potencijala Crne Gore, od kojih bi svaka na svoj način mogala da praktično bude korisna. Pohvalno. Država , međutim, iako se obavezala uslovima konkursa, nije uložila u promociju prvonagrađenog rješenja, pa o njemu danas malo ko zna...
Milan i Filip Marković autori najbolje Android aplikacije >>>
MIDT nagrađuje i kopirane i radove ambicioznih budžeta >>>
Ukratko, država inače jako malo ulaže u promocije. Koliko građana zna o projektu Dokumenta.me?
Vratimo se na Android izazov. Zanimljivo je i to što, iako su se među aplikacijama našle one kojima se promovišu recimo crnogorska vina, hrana, pojedini gradovi, planinarske staze, ekstremni sportovi... nikome iz privrede, ali ni u državnim institucijama nije palo na pamet da možda sa autorima ostvare saradnju, te da investiraju dalje u razvoj (polu)gotovih rješenja.
Startup kao šansa
Nakon godina jednoličnog budvanskog informatičkog festivala Infofesta, u čijoj organizaciji dijelom učestvuje država i koji se davno sveo na razmjenu vizit kartica, Crna Gora se već dvije godine može pohvaliti organizacijom konferencije WebFest, koja kvalitetom može stati rame uz rame sa bilo kojim drugim međunarodnim događajem te vrste. Na WebFestu je ove godine prvi put organizovano takmičenje regionalnih startupa, što je posjetiocima omogućilo da vide kako izgleda kada razvojni timovi predstavljaju svoje internet projekte potencijalnim investitorima.
Jedina zamjerka, ne organizatorima, kompaniji Domen, već razvojnim timovima iz Crne Gore - na ovogodišnjem nadmetanju za izbor najboljih startup rješenja nije bilo kandidata zemlje domaćina...
WebFest: Mladima nudimo da sami kreiraju radno mjesto, a ne da traže posao >>>
Čile vam daje vizu i 40.000 USD da svoj start-up razvijate kod njih >>>
Jedan od osnivača portala Tehnologija.me, Anton Jurovicki, smatra da bi pokretanje međunarodnog startup biznisa bilo značajno za promociju crnogorske IT scene.
"Ako to mogu Hrvati i Srbi ne vidim razlog zasto ne mogu Crnogorci”, kaže on. Po što nije poznato koliko Crna Gora uopšte ima informatičkih projekata u povoju, Jurovicki predlaže osnivanje kluba, koji bi okupio autore i razvojne timove.
A razvoj makar dva crnogorska startupa, želja je Miloša Miloševića za 2013. Za tako nešto, mišljenja je on, vrlo je važno povezati studente različitih fakulteta i stvoriti klimu za razvoj i stvaranje.
"U Podgorici je koncentrisan najveći dio fakulteta različitih struka i neophodno je otvoriti dijalog među njima i rad na razmjeni informacija i ideja. Liberalizacija uslovno rečeno tržišta smartphone aplikacija kojom svaki pojedinac ili tim mogu da plasiraju svoje ideje na globalno tržište po godišnjoj cijeni licence od 25 dolara za Android, odnosno 99 dolara za iOS, otvara nevjerovatne mogućnosti, čime nam globalno tržište nikad nije bilo dostupnije. Naravno, globalno tržište je nemilosrdno i treba imati kvalitetne ideje i stručan kadar. Stručni fakulteti treba da se okrenu novitetima, da ne robuju pojedinačnim tehnologijama, već da stimulišu kreaciju i inventivnost. Fakulteti moraju biti projektno orjentisani, ako se misli napraviti značajan iskorak u ovom sektoru”, kaže Milošević.
Lukina bronza, Zekova Linux distribucija...
U 2012. se Crna Gora prvi put okitila medaljom na jednom takmičenju iz informatike. Prvu medalju, bronzanu, Crnoj Gori je donio Luka Bulatović, učenik podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”. I to, mišljenja je Peđa Popadić, direktor firme Viral3, nije individualan uspjeh, već uspjeh cijelog tima, na čelu sa profesorom sa Prirodno-matematičkog fakulteta Goranom Šukovićem, koji je nekoliko godina unazad radio pripreme učenika za međunarodna takmičenja.
Luka Bulatović osvojio bronzu na Balkanskoj informatičkoj olimpijadi >>>
Luka Bulatović
"Problem kvalitetne edukacije je problem sistema i mora se rješavati na tom nivou. Kvalitetna edukacija je ključni faktor u dalje razvoju crnogorske IT scene. Upravo su uspjesi na informatičkim olimpijadama najavili uspon startup scene u Hrvatskoj. Nažalost, kod nas je i dalje prisutan apsurd da prava edukacija počinje tek kada završite sa školom i kada dobijete priliku da radite na konkretnim projektima. Ono vrijeme između je po pravilu izgubljeno”, smatra Popadić.
Dokaz da oni koji imaju znanje nemaju razloga da se ne okušaju i na većim tržištima je, dodaje on, uspjeh crnogorske kompanije Zeko.me, koja je nedavno objavila Snowshoe Linux distribuciju za globalno tržište . Nešto se, dakle, “mrda”. Ipak, postoji i dalje ona druga strana medalje, a nažalost, njen nosilac je i dalje država.
Neke institucije ni danas nemaju sajt
Nove tehnologije se i dalje slabo koriste za stimulisanje privrede, efikasnije pružanje javnih usluga i unapređenje digitalne pismenosti građana.
"Ovo posebno dolazi do izražaja ako se uporedimo sa Evropskom unijom, koja vrlo dobro napreduje ka ostvarivaju ciljeva iz sopstvene Digitalne agende. Digitalna agenda EU, između ostalog, teži tome da do 2015. jedna od četiri osobe koristi usluge e-vlade. Teži i smanjenju broja ljudi koji nikada nisu koristili internet, kao i povećanju broja onih koji ga redovno koriste na 75 odsto, uključujući 60 odsto marginalizovanog stanovništva.
Napredak u ovim oblastima je doveo do sedam puta bržeg rasta digitalne ekonomije u EU u odnosu na ostale grane”, kaže Milica Begović Radojević iz crnogorske kancelarije UNDP-a.
Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) podsjeća na nedavne loše rezultate monitoringa stanja u državnim instucijama.
"Prvi put smo precizno i naučno izmjerili stanje u ovoj oblasti i došli do zaključaka koje smo svi znali ili naslućivali: država Crna Gora ne posvećuje dovoljno pažnje korišćenju ICT u komunikaciji sa građanima, za povećanje svoje transparentnosti i odgovornosti, za uklanjanje barijera za pristup podacima. To, u nekim slučajevima, ide toliko daleko da neke institucije uopšte nemaju svoj veb sajt”, kaže on.
"Vladu treba natjerati da radi svoj posao i konačno stigne klince iz osmog razreda" >>>
U CDT-u za narednu godinu priželjkuju transparentnu i odgovornu Vladu i komunikaciju njenih predstavnika sa građanima preko otvorenih baza podataka.
Možda bi u 2013, želja je Nataše Đukanović, konačno javnim servisima trebalo da upravljaju oni koji poznaju modernu tehnologiju - “a pomoć i savjete bi”, dodaje ona, “mogli da dobiju čak i besplatno, samo ako bi htjeli da pitaju”
A ono što se nikako ne smije dogoditi u 2013. je forma bez suštine.
"Ono čega se plašimo je e-participacija kao maska. Građani šalju neke predloge i… ništa. Fingiranje učešća. Držav - na uprava mora čuti ljude i iskreno uraditi sve da se dobijene sugestije i ispune”.
Možda bi u 2013, želja je Nataše Đukanović, konačno javnim servisima trebalo da upravljaju oni koji poznaju modernu tehnologiju - “a pomoć i savjete bi”, dodaje ona, “mogli da dobiju čak i besplatno, samo ako bi htjeli da pitaju”.
“Ovaj pozitivan zamajac iz 2012. nikako bi smio da bude zaustavljen", kaže Miloš Milošević.
Crnogorske IT kompanije, mišljenja je on, svojim primjerom treba da pokažu da u Crnoj Gori mogu da se rade dobri, kvalitetni projekti, a ostale kompanije iz Crne Gore moraju da daju šansu crnogorskim IT kompanijama.
Crna Gora u digitalnom društvu: Ko o čemu, Vlada o Strategiji >>>
“Nevjerovatna količina novca godišnje odlazi iz Crne Gore za projekte koje rade kompanije iz drugih zemalja i to je trend koji mora da se prekine, jer domaćeg kvaliteta ima jako puno, iako još umnogome nije dovoljno artikulisan i organizovan”.
A bez podrške sistema, dodaje Peđa Popadić, dalji razvoj IT scene će zavisiti isključivo od entuzijazma i inicijative pojedinaca, kao što je to bio slučaj u 2012...
ŽELIM, ŽELIM...
Mnogo se toga dešavalo u 2012. ali, saglasni su sagovornici "Vijesti", ostalo je još mnogo posla za 2013. godinu.
Edukacija, IT u biznisu
Elementarno IT opismenjavanje i upotreba tehnologija u biznisu i javnom sektoru, na domaćem internet prostoru je još uvijek nedovoljno korisnog sadržaja, a fale i napredna ”One stop shop” rješenja, mišljenja je Goran Marković, koji u 2013. očekuje veću primjenu IT u biznisu, uspješno elimisanje biznis barijera i bolji servis za građane kroz nastavak implementacije i integracije IT rješenja u državnoj upravi, porast broja internet korisnika i kritične mase korisnika pametnih telefona, što će donijeti porast broja korisnih aplikacija i web rješenja, te efektniju upotrebu društvenih mreža u kompanijama.
IT i životna sredina, otvorenost prema građanima...
Milica Radojević Begović priželjkuje intenzivnije korišćenje novih tehnologija u svrhu praćenja stanja životne sredine, te lakši pristup različitim setovima podataka koje kreiraju država i privatni sektor.
“Kada krenemo ka Budvi ili Kolašinu - ne moramo da tražimo dozvolu da koristimo put. Isti princip bi trebalo primijeniti u pristupu i korišćenju podataka koje kre ira Vlada. Prije svega, to su podaci koji se tiču javnih usluga (zdravstvo, zaštita ži vo t n e sredine, obrazovanje, finansije), kao i ličnih podataka građana (on-line pristup plaćenim porezima i naknadama)”, kaže ona.
Osim toga, Radojević Begović priželjkuje da u 2013. vidi “filantropije podataka”, gdje privatni sektor čini lične podatke korisnika dostupnim u obliku koji omogućava kvalitetnije donošenje odluka - podaci o utrošenoj struji u realnom vremenu, uporedni podaci o raznim uslugama u oblasti finansija, mobilne telefonije, TV i interneta...
PayPal i www.me
Anton Jurovicki se u 2013. nada PayPalu, jer bi PayPal, smatra on, otvorio vrata onima koji se bave ili se žele baviti e-commercom. Jurovicki očekuje i da država konačno iskoristi root domen www.me koji, ocijenjeno je više puta tokom protekle dvije godine, može da bude izuzetno korisna internet lokacija koja može da govori o turizmu, biznisu u Crnoj Gori, regulativama...
PayPal možda tek 2013, novo pitanje: Kad će se CG naći na listi za Google Play i iTunes >>>
Iako može, Crna Gora neće dobiti odmah sve PayPal servise zbog Srbije i Makedonije >>>
Na domenu www.me još se slavi SRJ! >>>
Društvene mreže će promijeniti poslovanje
Društvene mreže su definitivno obilježile, ne samo crnogorsku, veći i globalnu IT scenu u prošloj godini. Osnivač kompanije Blue Coach Srđan Vukčević, uz zamjerke koje iznosi na račun domaćeg tržišta i primjene društvenih mreža u poslovanju, daje i konkretne predloge kako “popraviti stvari”. Prije svega, mišljenja je on, IT znanje među crnogorskim korisnicima postoji, ali je znanje o biznisu i stvaranju tokom 2012. bilo na veoma niskom nivo u:
- Nastup firmi na društvenim mrežama bio je jednosmjernog karaktera sa rijetkim pozitivnim primjerima kao što su Elko Tim i Neckom.
- Firme su otvarale svoje profile bez ikakve strategije nastupa na dr uštvenim mrežama.
- Nastup je bio neintegrisan, bez jasnih poruka i kvalitetnog sadržaja.
- Profili kompanija na društvenim mrežama su služili kompanijama da zadovolje formu sa pojavom na digitalnom tržištu.
- Nedostajalo je sluha za zahtjeve klijenata na društvenim mrežama – kompanije bukvalno ćute u facu klijentima. To je kao da na šalter u banke pitate za uplatu, a asistent prodaje ćuti.
- Povećan je broj tviteraša i Twitter zajednica je postala moćnija što je veoma bitno u marketing i PR smislu, jer su linkovi koji se šeruju na Twitteru moćniji od linkova na Facebooku, a njihova kombinacija je veoma moćna što stavlja naglasak na integrisane marketing kampanje.
- Kompanije su bile veoma stidljive i u angažovanju profesionalaca u ovom poslu. Svaka ozbiljna kompanija mora da razmišlja da u Crnoj Gori postoje ljudi dovoljno moćni u digitalnom svijetu da mogu da iznesu velike marketing i PR projekte bilo koje crnogorske kompanije.
U 2013. Vukčević očekuje da će, zbog velike tražnje za digitalnim marketingom doći do spajanja usluga koje nude firme koje su trenutno na tržištu.
“Tradicionalni mediji će morati da se mijenjaju iz korijena jer će blogeri preuzeti primat u kreiranju sadržaja. Pojedinci će na društvenim mrežama imati status zvijezda i moći će da utiču na mišljenje velikog broja ljudi”, kaže Vukčević.
Ne snalazite se na Twitteru? Evo i prve lekcije >>>
Eh da je Crna Gora Norveška...
Goran Marković već neko vrijeme radi Norveškoj, u centrali Telenora. Nor veška je zemlja u kojoj su IT servisi nešto sa čime se građani i privreda srijeću svakodnevno.
“Sistem e-bankarstva u Norveškoj je na tom nivou da gotovina nije potrebna jer su apsolutno sve usluge - putarina, parking, metro, web trgovina... zasnovani na IT rješenjima i korišćenju platnih kartica, što smanjuje potrebu za dodatnim kadrom i čini procese efikasnijim”, kaže on. Značajna je i integracija sistema u državnoj upravi i povezanost baza podataka, jer se na taj način vodi centralna evidencija koja omogućava jednostavnije procedure za usluge građanstvu. Mnoge od njih su, kaže Marković, isključivo on-line.
“U Norveškoj je nezamislivo poslovati i ne biti on-line. Preko 45 odsto ukupnih medijskih budžeta kompanija u Nor veškoj se troši upravo na internet”
“U Norveškoj je nezamislivo poslovati i ne biti on-line. Preko 45 odsto ukupnih medijskih budžeta kompanija u Nor veškoj se troši upravo na internet”.
Marković ističe da je jako teško povlačiti paralelu između jednog tako razvijenog sistema u zemlji kao što je Norveška, koja ima jedan od najvećih BDP-a u svijetu i naftu kao resurs, i Crne Gore koja kreće putem IT opismenjavanja.
Ipak, dodaje on, pohvalno je to što je Crna Gora kreirala e-baze podataka u različitim službama.
“Razvoj treba nastaviti u tom pravcu i integracijom tih sistema, kako bismo u bliskoj budućnosti mogli da se pohvalimo jako efikasnom administracijom i uređenim sistemom naplate dažbina”.
Osim toga, ono što bi Crna Gora trebalo da učini je i da sa tradicionalnog pređe na elektronski oblik poslovanja, jer se iza njega, kaže Marković, krije šansa za razvoj uspješnog biznisa...
Galerija
Bonus video:
