Ombudsman: Dosljedno primjenjivati antidiskriminacione propise

"Potrebno je posvećeno i u kontinuitetu snažiti međuljudske odnose i reagovati adekvatno uvijek kada ih nesavjesni pojedinci ili grupe ugrožavaju"
69 pregleda 0 komentar(a)
Šućko Baković, Foto: Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore
Šućko Baković, Foto: Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore
Ažurirano: 08.12.2018. 06:52h

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore pozvao je, povodom 16. novembra, Međunarodnog dana tolerancija, na uvažavanje različitosti, podizanje svijesti o jednakosti ljudi kao principu i zabrani diskriminacije kao obavezi. 

Zaštitnik smatra da je neophodno dosljedno primjenjivati antidiskriminacione propise i posvetiti pažnju politici obrazovanja i prevencije u ovoj oblasti, u prvom redu borbi protiv predrasuda. 

"Potrebno je posvećeno i u kontinuitetu snažiti međuljudske odnose i reagovati adekvatno uvijek kada ih nesavjesni pojedinci ili grupe ugrožavaju", kaže se u saopštenju.

UNESCO, kao agencija Ujedinjenih nacija za kulturu, 16.novembra 1995.godine donio je Deklaraciju o principima tolerancije. 

Naredne godine Generalna skupština UN pozvala je zemlje članice da ustanove Dan tolerancije u sladu sa ovom Deklaracijom. 

Ona posebno naglašava da tolerancija nije nikakav ustupak, snishodljivost ili popustljivost, to je aktivan stav podstaknut priznavanjem univerzalnih ljudskih prava i osnovnih sloboda drugima. 

Kako se navodi, ni u jednom slučaju se ne može upotrijebiti za opravdavanje kršenja tih osnovnih vrijednosti.

Ključni principi tolerancije sadržani su u njenoj definiciji, koja je označava kao poštovanje, prihvatanje i uvažavanje velike raznovrsnosti kultura u svijetu, oblika izražavanja i oblika humanosti. 

"Podstaknuta je znanjem, otvorenošću, komunikacijom i slobodom mišljenja, savjesti i uvjerenja. Tolerancija je ravnoteža u razlici. Ona nije samo moralna obaveza, već i politički, odnosno pravni zahtjev", kaže se u saopštenju institucije Zaštitnika.

Vrijeme u kom živimo, kako se ocjenjuje, karakterišu globalizacija ekonomije, komunikacija, integracija i međuzavisnost, velike migracije, urbanizacija i mijenjanje društvenih obrazaca. 

"U današnjem vremenu traži se novi vid hrabrosti, ona građanska, glas savjesti koji je potreban da bi se suočili sa izazovima današnjice. Među njima posebno mjesto ima nasilje kao ozbiljan društveni fenomen i način rješavanja konflikta u porodici i širem okruženju", navodi Ombudsman.