Kada su Eldina Kasumović, Hajdana Ilić-Božović, Vesna Dragaš, Mojaš Đurović, Tatjana Radulović i Đorđe Vukelić, studenti master studija na Univerzitetu Donja Gorica, prihvatili učešće u projektu “Foursquare za razvoj sjevera Crne Gore” (“Foursquare for Development”) ni slutili nisu veličinu projekta i mogućnosti koje Foursquare aplikacija zapravo pruža.
Zadatak jednostavan za, kako navode, prosječnog Evropljanina ili Amerikanca, no - za prosječnog građanina Crne Gore ono što ih je čekalo može zvučati prilično komplikovano.
"Trebalo se, prije svega, upoznati sa “čudom” od Foursquarea, instalirati aplikaciju, napraviti nalog i malo istražiti kako sve funkcioniše, kako bismo na terenu bili što efikasniji. Za sve to korisniku je neophodan pametni telefon, GPS, internet konekcija i - Foursquare. U pitanju je relativno mlada društvena mreža, bazirana na praćenju lokacija članova mreže putem aplikacije instalirane na mobilnom uređaju korisnika. Usluga radi isključivo na uređajima koji imaju GPS funkciju, što su u današnje vrijeme svi pametni uređaji. Foursquare kao društvena mreža rapidno raste. Na početku je taj servis bio sličan svakoj drugoj društvenoj mreži. Korisnici su dijelili informacije o tome gdje se nalaze (tzv. check-in), ostavljali savjete (tips)", kaže dr Milica Begović-Radojević, šefica Sektora UNDP u Crnoj Gori za ekonomiju i životnu sredinu, koja vodi projekat “Foursquare za razvoj sjevera”.
Privući ljude na sjever
Kako je rastao broj korisnika, dodaje ona, tako je ta mreža počela da koristi informacije u svrhe “predviđanja”.
"Ako se, na primjer, čekiram u nekom nacionalnom parku ili na nekom drugom otvorenom mjestu, kada dođem u neku drugu zemlju, Foursquare mi odmah “javi” gdje se nalaze nacionalni parkovi, staze za pješačenje... Nakon toga, Foursquare je počeo da eksperimentiše sa malo intenzivnijim konceptom promocije i reklamiranja privatnih firmi, čiji je broj u trenutnoj fazi ograničen.
U Crnoj Gori ne postoji ni približna statistika o broju korisnika Foursquarea. Ipak, globalna popularnost te mreže mogla bi biti razlog više da se i na domaćem tržištu razmišlja u pravcu kreiranja sadržaja za neki servis koji će od koristi biti ne samo lokalnom stanovništvu (makar samo zbog promocije) već i onima koji u Crnu Goru dolaze iz inostranstva
U Crnoj Gori ne postoji ni približna statistika o broju korisnika Foursquarea. Ipak, globalna popularnost te mreže mogla bi biti razlog više da se i na domaćem tržištu razmišlja u pravcu kreiranja sadržaja za neki servis koji će od koristi biti ne samo lokalnom stanovništvu (makar samo zbog promocije) već i onima koji u Crnu Goru dolaze iz inostranstva.
"Projekat “Foursquare za razvoj sjevera Crne Gore” predstavlja eksperiment kroz koji ćemo pokušati da odgovorimo na pitanje da li, i na koji način, možemo da koristimo geolokacijske društvene mreže kako bismo privukli ljude koji posjećuju primorje i centar Crne Gore da obiđu i sjever. Da bismo postigli što bolje rezultate, stavili smo se u ulogu turista. Poznato je da oni, ukoliko žele da provedu dan ili dva van primorja, imaju na raspolaganju niz organizovanih tura (Skadarsko jezero, Lovćen, Ostrog...), ali se, ukoliko odluče da negdje odu na svoju ruku, pred njih postavlja niz izazova u vidu velikog broja informacija koje moraju prethodno da pribave", objašnjava Begović-Radojević.
Savjeti i zanimljive priče
Cilj inicijative je, dodaje ona, da se putem Foursquarea tim turistima omogući da saznaju jedinstvene priče i da dobiju logističke informacije o avanturama koje ih čekaju na sjeveru Crne Gore. A sve što je turistima potrebno je da imaju želju za takvim nečim, automobil i pametni telefon.
Prokletije
"Sve informacije, servisne i opisne, o turama koje smo mi već istražili nalaze se na Foursquareu u vidu lista, odnosno savjeta. Naša želja je da ovaj način osiguramo direktan kontakt zajednica na sjeveru i turista - kako bi doživljaj i jednih i drugih bio što autentičniji i kako bi dio turističkog kolača pripao i tim zajednicama. Osnovni cilj našeg poduhvata je isticanje značaja zaštite životne sredine, jedinstvenih prirodnih ljepota i dobara na sjeveru Crne Gore, čime bi se pokazalo da je ulaganje u zaštitu prirode zapravo direktno ulaganje u ekonomski razvoj zemlje – tim prije što su tri osnovna sektora razvoja naše zemlje (energetika, turizam i poljoprivreda) zapravo zasnovana na očuvanoj i zdravoj prirodi", kazala je ona.
Osnovni cilj našeg poduhvata je isticanje značaja zaštite životne sredine, jedinstvenih prirodnih ljepota i dobara na sjeveru Crne Goreotvoren za javnost
"Umjesto da radimo posebne priče o katunima, ljekovitom bilju ili šumskom voću, mnogo ljudi nam je predložilo da te priče spojimo, što smo i uradili. Takođe, veliki broj zainteresovanih se volonterski uključio u projekat. Rezultat koji očekujemo na kraju šest jednodnevnih i dvodnevnih tura biće, dakle, posljedica rada na terenu pripadnika nevladinog sektora, studenata, botaničara, planinara, biciklista...
Teme naših priča su, između ostalog, srednji vijek u Crnoj Gori, bjelasička i durmitorska jezera, Biogradska gora, zanimljivosti iz Kolašina, Plava i Gusinja. U svakoj od priča nalaze se detalji o šumskom voću na tim lokacijama, ljekovitom bilju i katunima. U ovom trenutku te priče ‘pretvaramo’ u Foursquare lokacije, uz obavezne naznake za servisne i logističke informacije, u nadi da će turisti i ostali korisnici ove aplikacije dobiti zanimljiv materijal koji će ih privući u naše sjeverne krajeve", kaže ona. Tako je i šestočlana ekipa sa UDG-a krenula na svoj zadatak - označavanje stećaka na Durmitoru.
"Naoružani dobrim raspoloženjem, rancima i telefonima, spremamo se da sa drugima podijelimo prirodne ljepote Durmitora, tirkizno plavetnilo Vražjeg jezera i mističnost Ribljeg, gdje su srednjovjekovni klesari iscrtavajući u kamenu biljne i astralne motive, stilizovane krstove i simbole oružja, pokušavali da se otrgnu od prolaznosti vremena. I u tome uspjeli… I evo nas tu, na 1.500 metara nadmorske visine. Sa osmijehom. Uživamo u razgovoru sa lokalnim stanovništvom", izrađuju suvenire u drvetu, nude planinske čajeve, dobru tradicionalnu hranu i smještaj u etno-selu - navode o doživljajima sa terena na blogu objavljenom na stranici Digitalizuj.me.
Mještani neupućeni, ali voljni da pomognu
Lokalno stanovništvo nije sigurno šta je to Foursquare, ali podržavaju sve što će promovisati njihovu ponudu i taj kraj.
"Većina njih nema ni internet konekciju, ali znaju da je to ‘nešto’ veoma bitno i da je njihov prijatelj ‘samo’ što je koristio internet prošle godine bio ‘pun’", prenose studenti iskustva sa terena.
Većina njih nema ni internet konekciju, ali znaju da je to ‘nešto’ veoma bitno i da je njihov prijatelj ‘samo’ što je koristio internet prošle godine bio ‘pun’
"Tu smo imali odličan odziv zajednica, što je i dokazalo da sjever ima ogroman potencijal za stvaranje jedinstvene turističke ponude. Imali smo takođe odličnu podršku pojedinih lokalnih turističkih organizacija", kaže ona.
Begović-Radojević napominje da je čitav projekat u stvari jedan eksperiment. Društvene mreže, pa i Foursquare, uveliko se koriste za marketing i različite vrste promocija.
"Naravno, kako to ponekad biva sa eksperimentima, postoji mogućnost da ovaj naš ne uspije, da se pokaže da ideja nije naišla na plodno tlo, i tome slično. Zato, jedva čekamo da počnemo da dobijamo jasnije povratne informacije o tome kako turisti reaguju na ono što smo za njih pripremili, kao i kakav je odgovor privatnog sektora i zajednica na sjeveru u praksi (u kojoj mjeri reklamiraju svoje ponude na Foursquareu, da li kreiraju nove ponude...). Ukoliko rezultati budu povoljni, možemo početi razgovore o narednim koracima", kazala je Begović-Radojević.
Ko prvi shvati - pobjeđuje
Javni, privatni i nevladin sektor, univerziteti ili druge organizacije, ako misle da opstanu i budu konkurentni i efikasni, trebalo bi da znaju šta njihovi korisnici, partneri i konkurenti misle o njihovim uslugama i proizvodima, šta govore o njihovoj organizaciji
"Javni, privatni i nevladin sektor, univerziteti ili druge organizacije, ako misle da opstanu i budu konkurentni i efikasni, trebalo bi da znaju šta njihovi korisnici, partneri i konkurenti misle o njihovim uslugama i proizvodima, šta govore o njihovoj organizaciji", kaže Begović-Radojević i dodaje da se takve vrste informacija se sve više plasiraju upravo na društvenim mrežama.
Zato ona misli da je samo pitanje vremena kada će institucije u Crnoj Gori početi više da koriste ovaj vid komunikacije sa svojim ciljnim grupama. Prema njenim riječima, dobrih primjera već ima. Begović-Radojević podsjeća da je crnogorska Vlada među prvih 25 na svijetu kada je u pitanju korišćenje Twittera. To ujedno znači da će zajednice i firme koje prije počnu da koriste mreže poput Foursquarea, prije i osjetiti koristi od toga.
Galerija
Bonus video:
