„ACTA-u smo zaustavili zajedničkim snagama“, stoji na internet stranici zajednice „Digitalno društvo“.
Lobi internet aktivista okupljenih oko Markusa Bekedala ujedno i glavnog urednika portala Netzpolitik.org, jednog od najuglednijih njemačkih blogova, odbacivanje spornog antipiratskog sporazuma ACTA-e doživljava i kao ličnu pobjedu.
Bekedal i ekipa mjesecima su dijelili informativne materijale, organizovali protest u Njemačkoj i mobilizovali ljude. Nakon masovnih protesta širom Evrope, Evropski parlament je početkom jula ove godine odbacio kontroverzni sporazum.
Protivnici ACTA-e odavno se ponovo pozivaju na otpor: na blogovima, forumima i društvenim mrežama kruže glasine o mogućim novim sporazumima, smjernicama i pravilima koja bi trebala štititi autorska prava ili javnu sigurnost, ali koja bi prema mišljenju kritičara pritom mogla ugrožavati internet slobode ili zadirati u privatnost građana.
Neki od njih – kao što je projekt INDECT – već su u pripremi pa je blog Netzpolitik.org pozvao na proteste, piše Dojče Vele.
INDECT-om do orvelovske države?
Tako su već 28. jula u Njemačkoj, Belgiji, Austriji, Češkoj i Francuskoj održani manji protesti protiv INDECT-a.
INDECT, skraćeno od „Intelligent information system supporting observation, searching and detection for security of citizens in urban environment“, međunarodni je istraživački projekt za nadzorne sisteme, a Evropska unija finansira ga s 11 miliona eura.
Projekat je pokrenut 2009. i u zadatom roku od pet godina u okviru INDECT-a trebale bi biti razrađene metode za predviđanje masovnih panika, ali i zločina.
U te svrhe trebali bi se koristiti video nadzor i biometrijske metode raspoznavanja lica, a možda i bespilotne robotske letjelice.
Uz pomoć ovih tehnoloških naprava javni bi se prostor trebao nadgledati s ciljem pronalaženja upečatljivih obrazaca ponašanja koji nisu bliže definisani.
Sumnjive osobe tako bi bilo lakše prepoznati, a podaci o njima, ako postoje, mogli bi se provjeriti u bazi podataka – sve kao podrška državnim tijelima bezbjednosti.
„Nemojmo stajati i gledati kako oduzimaju naša osnovna prava“, poručuju članovi grupe Anonymus, koji sami sebe vole nazivati „haktivistima".
CETA – ACTA u novom ruhu?
Peticija protiv ACTA-e Europskom parlamentu je uručena krajem februara 2012.
Više ACTA-e nego u INDECT-u ima u kanadsko-evropskom trgovinskom sporazumu CETA („Comprehensive Economic and Trade Agreeement“) o kojem se iza zatvorenih vrata raspravlja od 2009. godine.
Koliko je tačno ima pitanje je oko kojeg se već duže vrijeme diže velika prašina.
U februaru ove godine kanadski pravni stručnjak Majkl Gajst objavio je da se u CETA-i mogu naći odlomci koji su od riječi do riječi prepisani iz ACTA-e.
Njemači stručnjak za autorsko pravo Leonard Dobuš sa Slobodnog univerziteta u Berlinu objašnjava kako se samo jedno poglavlje CETA-e bavi intelektualnim vlasništvom.
„Govori se o nadzoru korištenja Interneta i pristupu ličnim podacima u slučajevima kršenja autorskih prava“, kaže Dobuš.
Evropska komisija još uvijek raspravlja. U posljednje vrijeme jedina službena informacija bio je pokušaj smirivanja strasti zbog slutnje da je CETA samo ACTA u novom ruhu: portparol povjerenika Evropske unije za trgovinu Karela De Guhta, koji je u slučaju ACTA-e bio jedna od ključnih ličnosti, na Tvieteru je smirivao situaciju demantujući da je CETA ista stvar kao i ACTA.
IPRED2 odložen za sada...
Smjernica Evropske unije IPRED se, poput ACTA-e, tiče prava na intelektualno vlasništvo. Postojeći propisi trebali bi se ove godine provjeriti i doraditi.
No, najavljena dorada mogla bi potrajati do 2013. godine, vjerovatno i zbog toga što mnogim evroparlamentarcima nakon protesta protiv ACTA-e više nije svejedno, smatra Leonard Dobuš.
IPRED se odnosi na mnogo uže područje nego, recimo, CETA u kojoj je riječ i o materijalnim dobrima s onu stranu intelektualnog vlasništva.
„IPRED obvaezuje zemlje članice Evropske unije da se pridržavaju propisa i postupaka koji garantuju zaštitu intelektualnog vlasništva“, kaže Dobuš.
Prije nego što se donese IPRED2, izvještaj o uspjehu njezine prethodnice odlučiće o tome treba li zakone za korištenje interneta pooštriti ili liberalizovati.
Bonus video:
