SLOBODA GOVORA

Zašto su komentatori na internetu danas ljutiti, zlobni i frustrirani

Danas svi koji imaju pristup mreži imaju i pravo govora, ali se ono ne respektuje već su ljudi svojom slobodom govora skloni da znatno povrijede druge ljude
4 komentar(a)
Ažurirano: 23.02.2019. 15:15h

Internet kao društveni fenomen u kratkom vremenskom periodu uspio je da izmijeni mnoge društvene konvencije. Tako je danas sasvim prihvatljivo pozvati nekog na sastanak putem Facebooka, a nekima nije strano ni da prekinu vezu preko chata. Da ne pominjemo niz primjera u kojima su ljubavne veze započele i trajale mjesecima iako se dvoje ljudi znalo samo "preko mreže", piše Index.

Ono što je nekad bio Rimski forum, to je danas postala internet sfera

Ne moramo navoditi niz konkretnih primjera novog ponašanja, dovoljno je pogledati šta se na Facebooku piše o javnim osobama, kako je Pokojna Mileva, dežurna dušobrižnica balkanskih zvijezda osvojila srca "običnih smrtnika" ili jednostavno pogledati aktivističke pokrete u posljednjih nekoliko godina koji su krenuli od monitora personalnih računara.

Kao i sve, internet ima svoje dobre i loše strane. A sloboda govora i izražavanja svakako spada u one dobre, sve dok ta sloboda ne krši slobodu drugih ljudi i neosnovano, zavidno, ljutito i antipatično vrijeđa osjećanja drugih ljudi.

Kao i sve, internet ima svoje dobre i loše strane. A sloboda govora i izražavanja svakako spada u one dobre, sve dok ta sloboda ne krši slobodu drugih ljudi

Kako ističe profesor Art Markman sa Univerziteta u Teksasu, danas su online komentari nevjerovatno agresivni, a ne rješavaju nijedan problem.

"Na kraju ti kao komentator nikako se možeš da imaš osjećaj kao da si nekome nešto rekao, kao da te neko čuo. Uz to, čovjek doživljava veliko negativno emotivno iskustvo koje ne rješava nijedan problem ili frustraciju koji se samo gomilaju", zaključuje profesor.

"Kad se razgovara sa osobom lice u lice, kome se može predvidjeti monolog osim kod ljudi u filmovima? Čak i ako se naljutite na nekoga i to mu pokažete, od te osobe ćete istog trenutka dobiti odgovor u kojem će se otvoriti dijalog i postojati velika šansa da se taj problem odmah riješi. Tako se ljudi eventualno smire i slušaju što imaju za čuti u jednoj normalnoj konverzaciji", ističe profesor.

"Mainstream mediji su učili ljude kako da na pogrešan način komuniciraju" 

Sa druge strane, profesor novinarske etike u Vašingtonu, Edvard Vaserman dio krivice za društvenu jadikovku prebacuje i na medije.

"Nažalost, mainstream mediji napravili su bogatstvo na tome što su ljude učili kako da na pogrešan način komuniciraju i to tako što su im dali Džerija Springera, Krosrajer i Bila O'Rajlija. Ljudi razumljivo zaključuju da je njihov bijes izazvan politikom i na taj način se onda i formiraju nove društvene ideje", ističe profesor Vaserman.

Razmjena rečenica koja se odvija na internetu svejedno ne može da zamijeni razgovor uživo i takva diskusija ne može donijeti kompromis

Na kraju, i profesor Markman zaključuje sljedeće: "Takav način komunikacije šteti društvu i mentalnom zdravlju ljudi. Razmjena rečenica koja se odvija na internetu svejedno ne može da zamijeni razgovor uživo i takva diskusija ne može donijeti kompromis".

Valja istaći i moć neverbalne komunikacije koja se odvija spontano i na podsvjesnom nivou tokom verbalnog razgovora i koju nikako ne možemo iskusiti online. Htjeli mi to ili ne, svojim sagovornicima govorom tijela šaljemo poruke o tome slažemo li se zaista s njima ili ne, jesmo li samouvjereni ili izbjegavamo da odgovorimo na "škakljiva" pitanja te još mnogo, mnogo toga više.

Svi mi želimo da se naš glas čuje

Sa druge strane, možda bi se društvo kao takvo trebalo više baviti pozitivnim stranama stvaranja "novog društva". Pojavom interneta dolazi do jačanja individualizacije i potiskivanja nametanja mišljenja kolektiva.

Više nije potrebno da svi jednako razmišljamo kako bismo bili dijelom određene građanske akcije. Upravo suprotno, podsiče se i naglašava važnost svakog pojedinačnog mišljenja, bez obzira na to kakvo ono bilo i bez straha od odbacivanja od strane kolektiva. Upravo je to jedan od osnovnih razloga zašto se sve više mladih ljudi uključuje u globalni aktivizam.

Bez straha od odbacivanja, zanemarivanja i isključivanja vrlo je lako uključiti se u borbu za ciljeve u koje vjerujemo. Svi mi želimo da se naš glas čuje, ne samo na lokalnom, već i na globalnom nivou, a upravo je internet sredstvo ostvarivanja tog cilja.

Jedini problem i dalje leži u toj internet "necivilizovanosti", jer internet zajednica je tek kultura koja se formira.

Galerija