MIDT nagrađuje i kopirane i radove ambicioznih budžeta

Tokom tri godine, MIDT je kroz nagradne konkurse otrošilo 70.000 eura, ali broj primijenjenih rješenja nije poznat
0 komentar(a)
Ažurirano: 05.07.2012. 09:57h

Dva konkursa i 20 nagrađenih radova. I pitanje – koliko je dobijenih rješenja primjenjivo u praksi i na koliko njih će autori ozbiljno raditi i dalje?

Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije (MIDT) je, i ove godine, kao prethodne dvije, raspisalo „10 za 10“, konkurs za najbolje idejno rješenja iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija. Konkurs je namijenjen isključivo studentima. Nagradni fond 20.000 eura. Za 10 rješenja po 2.000.

Dobitnici nagrada na konkursu "10 za 10" (Foto:mid.gov.me)

Brzo nakon raspisivanja tog, uslijedio je prvi javni poziv za izradu Android aplikacija, „Prvi izazov: Dobrodošli u Crnu Goru“. Raspisivanje konkursa te vrste, u trenutku kad nemate nikakvu ideju da li i koliko ljudi se u zemlji uopšte bavi programiranjem za Google operativni sistem, je zaista hrabar potez.

Dobitnici nagrada na konkursu "Prvi izazov: Dobrodošli u Crnu Goru" (Foto:mid.gov.me)

Na kraju nagrada: nakon tri mjeseca od raspisivanja konkursa, prijavljena je 31 aplikacija. Nagrađeno je njih 10 (plus najmlađu učesnik). Nagradni fond 10.000 eura. Za tri najbolja rješenja 3.000, 2.000 i 1.000 eura. Preostalih sedam (odnosno osam) nagrađeni su mobilnim telefonima.

Milan i Filip Marković autori najbolje Android aplikacije >>>

Nezahvalno je nakon tek završenog konkursa za izradu Android aplikacija spekulisati šta će se desiti sa nagrađenim radovima – da li će i koliko njih zaživjeti u praksi. Plan je, kako je najavljeno raspisivanjem javnog poziva, da najbolju aplikaciju prati jaka marketinška kampanja, te da aplikacija, pošto je tema konkursa bila promocija turističke ponude Crne Gore, bude ponuđena nekoj od institucija, kao što je recimo Nacionalna ili lokalna turistička organizacija. No, o tom, potom.

60.000 eura - i ništa

“Neki budžeti su preambiciozni“, svjestan je i Novović iz MIDT, ali to pravda „dobrom elaboracijom autora“

Neki su autori predstavili i radove na temu ekologije, ekstremnih sportova, te aplikaciju sa stazama treking tura u Crnoj Gori... Svaka od njih uz malo dorade može da nađe svoje korisnike. Važnije od toga je da autori naiđu na podršku lokalnih zajednica i institucija koje raspolažu podacima koje bi aplikacije trebalo da sadrže i ustupe ih autorima na korišćenje. Neka se dogovore kako i pod kojim uslovima.

S druge strane, nakon tri konkursa „10 za 10“, ni u MIDT ne znaju koliko je od 30 radova (i podijeljenih 60.000 eura), nagrađenih rješenja uopšte našlo svoju primjenu.

„Nemam evidenciju koliko je rješenja zaživjelo u praksi“, kazao je „Vijestima“ Radule Novović, pomoćnik ministra za informaciono društvo.

Filip Marković je jedan od autora timova čiji su radovi nagrađeni na oba ovogodišnja konkursa. Na takmičenju „10 za 10“ njegov tim se prijavio sa radom „Eco-retro eye of Montenegro“, a na takmičenju „Prvi izazov: Dobrodošli u Crnu Goru“, on i Milan Marković osvojili su prvo mjesto za aplikaciju „DivAct Montenegro“.

“Android takmičenje je uključivalo kreativnost, idejno rešenje (bez obzira na koliku toliku ograničenost crnogorskim motivom) i implementaciju. Upravo je posljednji elemenat i najbitniji jer direktno utiče na kreativnost i idejno rešenje. Autorima je dozvoljeno da maštaju, ali onoliko koliko to dozvoljava Android platforma, trenutno poznavanje programskog jezika autora”, kaže Filip.

Sa druge strane, prema njegovim riječima, “10 za 10” omogućava potpunu slobodu, čak u tolikoj mjeri veliku da realizacija projekta može iznositi dva miliona eura.

“Nije baš da se nije desilo da upravo takvi radovi uđu u prvih 10”, dodaje on.

Ambiciozni budžeti i kopirani radovi

I da, na konkursu “10 za 10” među prijavljenim radovima i ove godine su se našla rješenja čija realizacija zahtijeva velika ulaganja.

“Neki budžeti su preambiciozni“, svjestan je i Novović iz MIDT, ali to pravda „dobrom elaboracijom autora“.

Nakon što konkurs završi, autori i njihovi radovi su prepušteni sebi. Novović smatra da bi za autore najbolji podsticaj mogao biti da “svoja rješenja prodaju nekom privrednom subjektu.”

„Implementacija sistema inteligentnog prilagođavanja brzine u vozilima javnog saobraćaja i javnim službenim vozilima“ jedan je od radova koji su ove godine na konkursu „10 za 10“ nagrađeni sa po 2.000 eura.

Budžet koji su autori Stefan Ćulafić sa Mašinskog i Nikola Mugoša sa Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici, predvidjeli za njegovu realizaciju je 1.6 miliona, odnosno 3.6 miliona eura (u zavisnosti od tipa sistema koji se implementira).

Ideja je dobra – kontrola i ograničenje brzine, povećanje bezbjednosti u saobraćaju. Ali, koja su to vozila crnogorskog javnog prevoza na kojima možete da zamislite jedan ovakav sistem?

“Audio knjiga” je aplikacija koja omogućava korisnicima mobilnih uređaja preuzimanje knjiga, koje kasnije preslušavaju uz pomoć aplikacije na iOS i Android pametnim uređajima. Reflektor iz Srbije samo je jedan od izdavača audio knjiga i drugih elektronskih sadržaja koji se globalno distribuiraju putem interneta

Godina je 2012. alo! Mi još kuburimo sa klimama!

Još jedan od kriterijuma na osnovu kojih su radovi nagrađivani je i inventivnost. Na (ne)sreću autora, rješenje ne smije biti ranije publikovano - samo u Crnoj Gori. To praktično znači da autori mogu da prezentuju “već viđeno”.

“Nije rijetkost da prijavljeni radovi budu u potpunosti kopirani od već postojećih sa weba, ili istraženi u novinama kao već gotova rešenja u okruženju”, kaže Filip Marković.

Jedan takav rad koji je nagrađen ove godine je “Audio knjiga”, čiji su autori Luka Kostić, Igor Telebak i Stefan Stojanović. Audio knjiga je aplikacija koja omogućava korisnicima mobilnih uređaja preuzimanje knjiga, koje kasnije preslušavaju uz pomoć aplikacije na iOS i Android pametnim uređajima.

Reflektor iz Srbije samo je jedan od izdavača audio knjiga i drugih elektronskih sadržaja koji se globalno distribuiraju putem interneta.

“Izuzetno je destruktivno dati novac ljudima koji se posluže takvim stvarima”, smatra Filip Marković.

Kako “oprasmo” Ministarstvo

On je mišljenja da nije dobro nagrađivati postojeće ideje iz inostranstva, kojima se autor nikad više neće okrenuti i na kraju još, kako je rekao, “možda i konstatovati kako je oprao Ministarstvo”.

“Konkurs “10 za 10” je odlična prilika da se predstave startupovi, ali ne i bajke

“Konkurs “10 za 10” je odlična prilika da se predstave startupovi, ali ne i bajke. Malo više uslova u stavkama konkursa bi definitivno poboljšalo cijelu priču, a i MIDT bi se daleko više isplatila originalnost na evropskom nivou, pa bar i jednom u pet godina, nego neoriginalnost u LAN-u (lokalna mreža)”.

Loše je, prema mišljenju Markovića, da se mladi zadovoljavaju prepiskom i sa 2.000 eura u džepu.

“Oni koji su imali daleko veću volju, ostaju poraženi. Budimo realni, student zna koliko je izvodljiv rad sa već postojećom implementacijom u okruženju i sa milion eura budžeta, a tek koliko je moguć sa njim na čelu ili periferiji”, kaže Marković.

Osim toga, mišljenja je on, MIDT dobija manje od onoga što je stvarni potencijal projekta “10 za 10”. Na kraju, bogati dobitnici sasvim neozbiljno pristupaju daljim obavezama oko nagrađenih radova, bez entuzijazma , sa već ostvarenim ciljem i nevoljnim držanjem prezentacija na događajima kao što su Dani nauke, Infofest...

I MIDT je opet na gubitku...

Galerija

Bonus video: