Ko se stvarno popeo na himalajski vrh od 8.163m?

Crnogorski planinari koji su učestvovali u ekspediciji negirali su navode Slovenaca i tvrde da su prije deset godina, tog 4. oktobra, oko 9.30 sati ujutro, uspješno popeli Manaslu, o čemu, kako su kazali, svjedoče i sertifikati koje im je izdala Vlada Nepala
983 pregleda 0 komentar(a)
Planinar, Masalu, Foto: Planinarski Savez Srbije
Planinar, Masalu, Foto: Planinarski Savez Srbije
Ažurirano: 24.10.2018. 05:31h

Aktuelni predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore Dragan Bulatović i njegov klupski drug iz PK Visokogorci Milan Radović navodno se nijesu uspeli na himalajski vrh Manaslu visok 8.163 metra, zaključuje se prema podacima Planinarskog saveza Slovenije.

Crnogorski planinari koji su učestvovali u ekspediciji negirali su navode Slovenaca i tvrde da su prije deset godina, tog 4. oktobra, oko 9.30 sati ujutro, uspješno popeli Manaslu, o čemu, kako su kazali, svjedoče i sertifikati koje im je izdala Vlada Nepala.

“Imamo sve dokaze, fotografije, sertifikat Vlade Nepala da smo osvojili vrh. Sve smo morali da dokumentujemo u Katmanduu, kod Elizabet Holi, koja verifikuje uspon i na osnovu čijeg izvještaja Vlada Nepala izdaje sertifikat”, rekao je Radović “Vijestima”.

Slovenci u publikaciji “Slovenci na Himalajima od 1954. do 2013” zvanično tvrde da su članovi ekspedicije, u kojoj je bila i njihova planinarka Simona Pogač, te 2008. godine stigli samo do 8.100 metara. Navodno, oni će pokrenuli postupak protiv Pogač, koja je zbog lažiranog uspjeha imala određene privilegije i povlastice.

Prevara je otkrivena na osnovu fotografija, na kojima se, tvrde upućeni, jasno vidi da se ta ekspedicija nije domogla vrha.

“Oni su vrhom proglasili vrh koji je samo nekoliko metara visočiji od sedla sa kog se kreće ka najvisočijoj tački Manaslua. Dokaz su i njihovi snimci napravljeni na toj poziciji. Čeliković, Radović i Bulatović fotografije su napravili na istoj tački - lažnom vrhu, od kog je lijevo stvarni vrh. Kada se fotografisao na toj poziciji, Radović nije vodio računa da na vrhu Manaslua ne može da se sjedi, jer bi zbog strmine odletio za sekundu. Signurno mu to niko nije rekao”, zaključuje se u email prepisci planinara sa prostora bivše Jugoslavije, koji pokušavaju da utvrde istinu o ekspediciji “Manaslu 2008”, a u koju su “Vijesti” imale uvid.

Polemika je pokrenuta nakon što je Planinarska zveza Slovenije (PZS) na zvaničnoj stranici, u odjeljku “Slovenci v Himalaji”, objavili da je devetočlanoj ekipi predvođenoj vodičem iz Extreme summit teama (EST) 4. oktobra 2008. godine do vrha falilo 63 metra visine.

Planinar iz Crne Gore nije, kako je kazao, upoznat sa postupkom protiv slovenačke koleginice.

“Znam samo da nijedan nacionalni planinarski savez ne može da ospori rezultat koji vam prizna Vlada Nepala”, rekao je Radović.

Radović objašnjava i da na fotografiji koju osporavaju iz Planinarskog saveza Slovenije, on i ne sjedi na samom vrhu, te dodaje da je na fotografijama očigledno da je u pitanju padina, a da u pozadini postoji sniježna kupa ili streha na stijeni koja je ispod.

“Imam i fotografiju na toj završnoj traverzi koja vodi do vrha, možda dvadesetak ili desetak metara ispod, upravo sam ja slikao. Na vrhu je mali prostor, čovjek koji slika ne može da zauzme poziciju da bi uhvatio malo viši prostor, nego se mora fotografisati baš iz neposredne blizine”.

Osim Bulatovića, Radovića i Pogač, članovi ekspedicije Manaslu 2008. bili su alpinisti iz Srbije - Nina Ađanin, Dejan Apostolović, Dragan Čeliković i Aleksandar Rašin, njihov kolega iz Bosne i Hercegovine Miralem Husanović i Italijan Marko Salvi. Predvodio ih je Dragan Jaćimović (EST).

Jaćimović je tada na zvaničnoj stranici EST-a napisao da je na vrh, oko 9.30 sati prva izašla Ađanin, sa njom Amerikanac Bob Jen i šerpa Tindu. Dva sata kasnije objavio je da su svih deset članova bili na vrhu. Četiri dana nakon navodnog uspona na Manaslu objavio je da su od nekoliko ekspedicija koje su stigle do cilja oni najuspješniji, sa 80 odsto penjača na vrhu.

Od te 2008. godine Viskogorci se kite prvim ispenjanim vrhom preko 8.000 metara.

Milan Radović iz Visokogoraca kaže da o usponu na himalajski vrh Manaslu postoje video-zapis i film, urađen na osnovu snimaka člana ekspedicije Aleksandra Rašina.

“Cijelu sam priču o tom usponu objavio u svojoj zapaženoj knjizi ‘Nebeske note’, koja je promovisana širom Balkana i svako je imao mogućnost da u prethodnih 10 godina ispituje sve vezano za ovaj uspon. Jednostavno, popeo sam Manaslu 8.163 m, i ne interesuju me bilo kakve analize fotografija i teoretisanja po tom osnovu. Znam vrlo dobro, kao i svaki svjetski penjač, da kod Henrija Toda i njegovih ekspedicija ne može da se desi prevara”.

Radović: Balkanci skloni osporavanju tuđih uspjeha

Nije prvi put da neko osporava uspjehe planinara i rezultate na Himalajima, kaže Radović.

“Internet je pun raznih osporavanja uspona, to je posebno aktuelno kod balkanskih planinara i zaista je bespredmetno baviti se time. Lako je iz udobne fotelje analizirati fotografiju i razvijati teorije. Imam dokaz da sam popeo jedan od najzahtjevnijih osamhiljadaša, naravno i mnoge druge svjetske vrhove, i ne želim da se bavim insinuacijama i dokonim osporavanjima, niti me interesuju bilo kakvi postupci u drugim državama”, kazao je on “Vijestima”, komentarišući najavu Planinarskog saveza Slovenije da protiv njihove planinarke Pogač pokrene postupak.

Predsjednik Planinarskog saveza Crne Gore kazao je da nemaju razloga da lažiraju uspješnost uspona na vrh Manaslu, da su se u ekspediciju uključili jer su to željeli i da za to nisu dobijali bilo kakve beneficije od države. Kazao je i da su njihov uspon na Manasu finasirali privatni sponzori, te da nije u pitanju bio “državni projekat”, kao što je to bio uspon na Mont Everest (8.848 m) planinara nikšićkog “Javorka”, 2010. godine.

Galerija

Bonus video: