Iako može, Crna Gora neće dobiti odmah sve PayPal servise zbog Srbije i Makedonije

Što je do nas, mi smo uradili. Čekamo da PayPal realizuje svoje tehničko i aplikativno rješenje...
96 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 05.04.2011. 15:36h

Iako još nije poznato kada će Crna Gora postati dio globalno prihvaćenog sistema plaćanja na Internetu, jedno je izvjesno: crnogorski korisnici će u početku imati isključivo mogućnost plaćanja, ali ne i primanja novca putem PayPal naloga. Raduje podatak da smo, ipak, na vrhu liste kada je odobravanje sistema za dvosmjeran protok novca u pitanju.

Dejan Abazović, savjetnik ministra za informaciono društvo, kazao je „Vijestima“ da je Crna Gora završila sve formalnosti u vezi sa pristupanjem u PayPal sistem. Ostalo je da se sačeka odluka te kompanije.

„Početkom godine završili smo sve formalnosti, nijedan papir iz Crne Gore više ne treba da se šalje PayPalu. Takođe, ne postoji nijedna prepreka za korisnike iz Crne Gore, u smislu odobravanja bilo kojeg od PayPal servisa.

Za razliku od Srbije i Makedonije, koje ne mogu da koriste servise plaćanja prema građanima, mi u skladu sa našom zakonskom regulativom i monetarnom politikom, možemo da koristimo i te servise“, kazao je Abazović. On, ipak, napominje da u trenutku prijema Crne Gore u PayPal, naši korisnici najvjerovatnije, ipak, neće dobiti set svih servisa tog sistema elektronskog plaćanja.

Razlog je to što Crna Gora ide u paketu sa Srbijom i Makedonijom, koje će dobiti samo mogućnost plaćanja prema vani.

„Zato smo, prema njihovim obećanjima, prvi na redu u smislu plaćanja prema građanima, jer smo jedini dostavili potvrdu Centralne banke Crne Gore i drugih relevantnih državnih institucija, koje su navele da ne postoji nikakva zakonska prepreka da svi PayPal servisi budu realizovani na našem tržištu“, rekao je Abazović.

Kad će, ne znamo

Globalno prihvaćen PayPal je, uz plaćanje kreditnim karticama, jedan od najpopularnijih sistema plaćanja na Internetu. Nakon otvaranja profila na PayPalu, korisnik može da doda novac na svoj račun putem kreditne kartice ili bankovnog transfera u zemljama koje ga dopuštaju.

Što je do nas, mi smo uradili. Čekamo da realizuju svoje tehničko i aplikativno rješenje koje će omogućiti jednom ogromnom broju korisnika iz regiona i šire da se uključi i priključi u PayPal, a da pri tom ne bude dovedena u pitanje njegova funkcionalnost

Iz MID je u aprilu prošle godine saopšteno da bi Crna Gora mogla biti primljena u taj globalno prihvaćen sistem elektronskog plaćanja do kraja 2010. Prema posljednjim najavama iz MID, Crna Gora bi mogla postati dio PayPal sistema u drugoj polovini 2011.

Čeka se da PayPal realizuje svoje tehničko i aplikativno rješenje

„Što je do nas, mi smo uradili. Čekamo da realizuju svoje tehničko i aplikativno rješenje koje će omogućiti jednom ogromnom broju korisnika iz regiona i šire da se uključi i priključi u PayPal, a da pri tom ne bude dovedena u pitanje njegova funkcionalnost. Biće potrebno proširiti kapacitete, sistem, bazu podataka, raditi na aplikativnim rješenjima, bezbjednosti...“, objašnjava savjetnik ministra.

Prema posljednjim najavama iz MID, Crna Gora bi mogla postati dio PayPal sistema u drugoj polovini 2011.

PayPal ne sluša naređenja

I upravo jer je riječ o privatnoj firmi, kaže Abazović, PayPalu niko ne može da naredi koga će i kada da doda u svoj sistem.

Od zemalja bivše Jugoslavije, u PayPal sistem su ranije uključene Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina

Zašto su oni prije nas dodali na listu neke druge male zemlje, još prije 2009, ja ne znam. Nisam se time bavio prije 2009. godine“, navodi savjetnik ministra, koji je, kako kaže, pokretanje pitanja priključenja Crne Gore PayPal sistemu inicirao „na zahtjev građana“.

PayPal je sa radom počeo prije 11 godina, a 2002. godine ga je za 1,5 milijardi američkih dolara kupila američka kompanija eBay.

Slovenija, Hrvatska, pa BiH

Od zemalja bivše Jugoslavije, u PayPal sistem su ranije uključene Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Dvosmjeran protok novca prvi su imali korisnici u Sloveniji, a od sredine marta moguć je i u Hrvatskoj.

U toj zemlji, usluga je dostupna samo korisnicima sa otvorenim bankovnim računima u nekoj američkoj banci, te vlasnicima Visa kartica. Korisnici u Bosni i Hercegovini su i dalje na listi zemalja sa mogućnošću isključivo plaćanja na globalnoj mreži preko PayPal naloga.

Za PayPal obavezna i edukacija

Na koji način će, u trenutku prijema u PayPal sistem, MID kao jedan od nosilaca razvoja informacionog društva, animirati privredu, trgovce... da ponude usluge i putem Interneta i iskoriste PayPal za naplatu usluga on-line, Abazović sada nema odgovor, ali navodi da je siguran da će se naći načina. „Sad smo u fazi dobijanja. Sljedeća faza je nešto čime se bavi naš sektor za promociju.

Siguran sam da ćemo naći način kako da to promovišemo, te da to nećet biti na način da neko može imati štete od PayPala, a može da ima“, kaže on. PayPal ima niz pravila i ugovora, na koja korisnik u procesoru registracije pristaje, što znači i prihvatanje „pravila igre“ prilikom korištenja tog servisa.

Postoje situacije u kojima PayPal može da blokira sredstva građana na elektronskim karticama i oni moraju znati kada se to i zašto dešava

„Za potrebe priključivanja PayPalu sve smo njihove ugovore i pravilnike preveli na naš jezik, da bismo ih, kada budemo dio sistema, mogli predstaviti našim građanima, kako bi oni znali šta ih čeka na PayPalu.

Čitajte, nemojte samo klikati i ići dalje

Postoje situacije u kojima PayPal može da blokira sredstva građana na elektronskim karticama i oni moraju znati kada se to i zašto dešava. Naše je da promovišemo elektronsko plaćanje i trgovinu, a to znači i da naučimo građane da kada nešto instaliraju, ili se registruju za određenu uslugu, uvijek pročitaju pravila, odnosno uslove, a ne samo da kliknu za potvrdu kojom prihvataju uslove i idu dalje. Tamo nešto piše što može sjutra da ti zagorča život“, objašnjava Abazović.

Prema njegovim riječima, obaveza MID je da promoviše PayPal na način da sve što se radi elektronskim putem treba da se radi u skladu sa pravilima i u skladu sa informatičkim vaspitanjem.

“Tu mislim i na informatičku kulturu koji svaki naš građanin mora da ima, a sa kojom ja lično nisam zadovoljan, ali naše je da kreiramo ambijent u kojem će ta kultura da se širi“, kazao je on.

Galerija

Bonus video: