Opozicija bi mogla tražiti odlaganje izbora šefa DIK

“Dosadašnja praksa je pokazala da je mjesto predsjednika DIK-a važno za vladajuću koaliciju, iako bi tu poziciju trebalo da pokrije nestranačka ličnost. Zbog toga ćemo tražiti i da se o izboru šefa Komisije razgovara u okviru pregovora o reformi izbornog zakonodavstva”, kazao je sagovornik “Vijesti”
93 pregleda 1 komentar(a)
Budimir Šaranović, Foto: Filip Roganović
Budimir Šaranović, Foto: Filip Roganović
Ažurirano: 08.12.2018. 09:02h

Izbor novog predsjednika Državne izborne komisije (DIK) mogao bi biti odložen dok traju pregovori u vezi sa reformom izbornog zakonodavstva, saznaju “Vijesti”.

Aktuelnom predsjedniku DIK-a Budimiru Šaranoviću u ponedjeljak je istekao četvorogodišnji mandat, a nedavno je raspisan oglas za izbor njegovog nasljednika. Prema navodima sagovornika “Vijesti” uključenih u pregovore o formiranju Radne grupe za reformu izbornog zakonodavstva, opozicija bi mogla tražiti odlaganje izbora šefa DIK-a.

“Dosadašnja praksa je pokazala da je mjesto predsjednika DIK-a važno za vladajuću koaliciju, iako bi tu poziciju trebalo da pokrije nestranačka ličnost. Zbog toga ćemo tražiti i da se o izboru šefa Komisije razgovara u okviru pregovora o reformi izbornog zakonodavstva”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

On je pojasnio da bi se to u praksi moglo riješiti tako što bi konkurs mogao biti ponovljen, dok bi Šaranović vodio DIK do izbora novog predsjednika. Na Kolegijumu se do sada nije raspravljalo o odlaganju izbora šefa DIK-a, a razgovori o sastavu DIK-a nijesu planirani ni u novom predlogu Demokratske partije socijalista (DPS) koji je u srijedu dostavljen političkim partijama.

Za ponedjeljak je zakazana sjednica skupštinskog Administrativnog odbora, na čijem je dnevnom redu “nastavak postupka imenovanja predsjednika DIK-a”.

U predlogu DPS-a za formiranje Radne grupe ili parlamentarnog odbora za reformu izbornog zakonodavstva, između ostalog, je predviđeno da to tijelo vodi predstavnik vlasti. Predsjednik parlamenta Ivan Brajović zakazao je za utorak sastanak Kolegijuma koji će se baviti formiranjem tijela za unapređenje izbornog zakonodavstva

Radna grupa bi imala po sedam članova iz vlasti i opozicije, ali bi sve odluke morale biti donijete konsenzusom. Izdvojena mišljenja bi bila moguća samo kada se procijeni da je teško postići konsenzus, a u radnoj grupi postoji podrška predstavnika partija koja garantuje dvotrećinsku većinu. Svi poslanički klubovi imaće bar po jednog predstavnika, dok bi se ostala mjesta dijelila proporcionalno.